TULAFONO FAKAVAE A TOKELAU
Ko
kimatou, ia tagata o Tokelau, e takutino,
Ko
Tokelau e fakavae tumau i te Atua. Ko te fakavae tenei e matea
i nā nuku ma kafai ona tagata e faifaimea
fakatahi, ma nonofo fakatahi i te filemu ma te fiafia,
Mai
te kāloā, ko nā tālaaga
ki nā fenua o Atafu, Nukunonu, Fakaofo,
ma Olohega na fauhia kē fai ma o matou kāiga.
Talu mai nā aho o Maui, ma Tui Tokelau
ko te laukelekele, te tai, ma te ea nae fakaolaola ai o matou tagata
ma ko te Atua e ia poupouakia kimatou,
E
tāua lahi kia te kimatou i te taimi nei, ke haoloto kimatou i te
faiga o a matou tonu. E fakatāua ia leo o ō matou tagata uma ia
matou faigātonu uma. Ko kimatou e tu tautahi, i te fakaaogāga o a
matou koa,
I
te fakatinoga o aho takitahi o ō matou olaga, e fakamuamua ma
fakatāua pea e kimatou a matou aganuku ma a matou tū ma nā aga, ma
e fakaauau pea to latou fakatāuagia. Ko nā fakanauga a o matou
tagata e tatau ke atafia ia matou nofonofoga,
Ko
te kāiga, ko te fatu ia o to matou atunuku, ma ko nā faiga gali e
atiake ai o matou kāiga, e fakaaogā e
kimatou kē fatu ai nā faigātonu a te atunuku,
Ko
nā nuku e puna mai ai te pule katoatoa i loto o Tokelau.
Ko
kimatou, ia tagata o Tokelau, e talitonu
I
te faka-Tokelau, e aofia ai te taofi mau
ki te ōlaga fakalagolago o te tahi ki te tahi e tauhi ai nā tagata
fakaalofa, te tāinatiga ma te fakahoahoaga o nā koa, te tutuha o nā
avanoa ke auai ai ki nā faifaiga a nā nuku, ma te āiātatau ke ola
fiafia,
Ko
nā galuega uma e fai i loto o Tokelau e fuafua fakalelei ke fetaui
ma nā fakanauga a tagata kua fakaali, ma e galulue mālohi ki ei
kimatou ke fakataunuku ai iena fakanauga,
I
te tāua o te ola mālōlō lelei, akoakogia, ma he tulaga o te ōlaga
lelei, tauhihi ki nā tulafono, talia ni huiga e kui mai ai ni
fakamanuiaga mo Tokelau, aloakia o te āiātatau a tagata
tautokatahi, e hē fakailoga tagata, ma ni takitaki fakamaoni,
Ko
a matou fakalapotopotoga i loto o nā nuku, e manino a latou hini ma
a latou tulafono fakavae, ma e i ei o latou hao ki te atiakega o
Tokelau,
Ko
a matou akoakoga e tatau lava ke falite lelei ke fakafetaui ki nā
manakoga ma nā fakanauga a o matou tagata, ma e tatau kē tuku he
fakatāuaga ki nā iloa faka-Tokelau fakatahi ai ma nā iloa fou e
manuia ai ia Tokelau.
Ko
kimatou, ia tagata o Tokelau, nei kua hokotakuau
Mo
te puipuiga o o matou kāiga ma te aganuku, ma mo te puipuiga o te
tutokatahi o nā nuku i nā matakupu e patino ki a te kilatou, ma ko
nā mafuaaga ia kua fakavae ai nā takiala ienei, mo te Tulafono
Fakavae o Tokelau.
- Tokelau
Ko
Tokelau ko nā fenua uma, te kogātai fakalotoifale, tai hiko
takamilo, ma ietahi koga e āiā ki ei ia Tokelau, i nā Tulafono
Fakavāomālō.
- Ko nā Nuku
- Ko
nā nuku kua fakanofo tonu fakatatau ki nā tulafono.
- E
filifili e nā nuku he Faipule ma he Pulenuku fakatatau ki te
tulafono.
- Fono
Fakamua
- Ko
te Fono Fakamua e aofia ai nā hui ienei-
- Te Faipule ma te
Pulenuku o nā nuku takitahi, ma
- E fokotahi te hui mai
nā nuku takitahi, mo te toka 100 o tagata e nonofo i te nuku
tēnā, fuafua ki te faitauga mulimuli o te aofaki o tagata, e
tafapili ki te numela e lata ki te 100 o te aofaki o tagatānuku.
- Ko
nā hui e tofia e nā nuku takitahi fakatatau ki nā tulafono
fakatātia a te nuku tēnā.
- Ko
te mataloa o te nofoakiga a nā hui ki te Fono Fakamua ke tāga
tutuha ma te nofoakiga a nā Faipule.
- Kafai e i ei he mafuaga
e tatau ke huia ai he hui i loto o te taimi o te nofoakiga, e
tofia hona hui e te nuku fakatatau ki nā tulafono fakatātia a te
nuku tēnā.
- Fonotaga a te Fono Fakamua
- Ko
nā fonotaga a te Fono Fakamua e uhuia, kafai e mafai, nāhe i
lalo ifo i te fakalua i te tauhaga.
- Ko te Fono a te Mālō
Fakaauau ka fakatātia e ia nā aho o nā fonotaga takitahi a te
Fono Fakamua.
- E heai he tonu e tatau
kē fai e te Fono Fakamua vāganā ko he lua vae tolu te numela o
nā hui e i ei, fakatahi ai, e hē i lalo ifo o he tokafā o ni
hui mai nā nuku takitahi.
- Ko nā matakupu
uma e tuku ki te Fono Fakamua ke fai ki ei he tonu, kafai e fai
he palota, e tatau ke fakaiku e te tokalahiga o nā palota a nā
uhufono o te Fono Fakamua.
- Kafai he matakupu e
tutuha nā palota, ko te matakupu e hēki pāhia.
- Ko nā fonotaga a te
Fono Fakamua e tatau ke fakaavanoa ki tagata uma, e tuha ai ma nā
Tulafono Fakatonutonu o te Fono Fakamua.
- Ko te Fono Fakamua e
fai ana galuega i tana kikilaga e talafeagai ma fakatatau ki nā
tulafono ma ana Tulafono Fakatonutonu.
- E heai he fakamahinoga
e i ei hona mafai-fakamahino ki te fakatinoga o nā galuega a te
Fono Fakamua, pe ko te tauhiga o te mamalu i te Fono Fakamua e hō
he tino kua ia te ia te mālohiaga ke fakatino ai te vāega tena.
- Ko
te aloakia o hō he fonotaga a te Fono Fakamua, ma te aloakia o he
pepa fakamaonia e fai e te Takitakifono o te Fono Fakamua i te
fakatinoga o nā tiute o te Takitakifono, e hē fakafehiligia e hō
he fakamahinoga.
- Ko nā mafai faitonu o te Fono Fakamua
- E
ō te Fono Fakamua te tiute ke pulepule nā matakupu ienei mo te
manuia o te atunuku-
- Fakahoahoaga o te tupe
a te atunuku ma te pulepulega o te tupe a te atunuku;
- Kaufaigaluega
Tautua a te Atunuku;
- Ko te hokotaga a
Tokelau ma Niuhila;
- Hokotaga
Fakavāomālō;
- Mamalu o te Atunuku;
- Koa
a te atunuku;
- Felakuakiga a te
Atunuku;
- Fehokotakiga;
- Tautuaga tau meli;
- Taki aloakia ma nā
fauhaga mo te ola mālōlō ma akoakoga a te atunuku;
- Tupe
Tokelau mo nā tino ao tupefakamanatu; ma
- Hō
he matakupu e kāiga ki hō he matakupu o nā matakupu ienei, ma
hō he matakupu e kaumai mai nā Taupulega o nā nuku takitahi ki
te Fono Fakamua mo hana onoonoga, pe ni fakatinoga fakatetulafono
e fia fai.
- Ko te mafai o
Tokelau ke fai ni ana feagaiga ma ietahi maliliega fakavāomālō,
e tatau ke fakaaogā e te Fono a te Mālō Fakaauau.
- Hō he feagaiga pe ko
ietahi maliliega fakavāomālō e ono mafai ke fakataunuku e
Tokelau, kafai oi oti, e mulimulitaki ki he ikugāfono a te Fono
Fakamua ki te tulaga tena.
- E
heai ni vāega o he feagaiga pe ko ietahi maliliega fakavāomālō,
e tatau ke aloakia fakatulafono, vāganā kua pāhia e te Fono
Fakamua i he Tulafono.
- Ko nā pepa uma e tatau
ke haini ki ei ia Tokelau e mafai ke hainia mo Tokelau e nā
Faipule e tokatolu, pe ko te Ulu, e tuha ai ma he latou maliliega
ki ei.
- Fono
a te Mālō Fakaauau
- Kafai
te Fono Fakamua e hē nofoia, ko nā galuega e fakatino ai te pule
a te Fono Fakamua, e tatau ke fakataunuku e te Fono a te Mālō
Fakaauau, e tatau ai, ka uma nā fakatalanoaga ieia e kikila ia e
talafeagai, ke fai nā tonu e fetaui mo te lelei o te pulepulega o
nā matakupu a Tokelau.
- Ko te Mālō Fakaauau,
e i loto ai nā Faipule e tokatolu, ma nā Pulenuku e tokatolu, ma
ko nā tiute fakaminihita e tatau ke tufatufa ki nā hui takitahi
o te Mālō Fakaauau.
- Ko
te Ulu o Tokelau ko te Takitakifono ia o te Mālō Fakaauau, ma, e
hui e ia te Mālō Fakaauau, te Fono Fakamua, ma te atunuku, e
veia ona fuafuagia e te Mālō Fakaauau.
- Ko te Ulu e tatau ke
filifilia e te Mālō Fakaauau mai ona hui.
- E
ō te Mālō Fakaauau te tiute ke-
- Fakatino
nā galuega fakaauau a te mālō o Tokelau fakatatau ki nā tonu
a te Fono Fakamua;
- Fakatino nā tonu a
te Fono Fakamua;
- Onoono nā
fakafanogātupe a nā nuku i nā fakatupega mō nā galuega e
tuku ki ei e te Fono Fakamua;
- Tautali atu ki nā
fakalavelave fakafuaheki i te atunuku;
- Mulimuli ki nā tonu a
te Fono Fakamua, vāganā e i ei he mafuaga tatau ke fai ai he
tahi tonu, ma e fakataunuku oioti kafai kua fakatalanoa muamua ma
nā hui uhufono o te Fono Fakamua.
- Ko te Mālō Fakaauau e
heai hona mafai kē fatu ai ni tulafono.
- Ko te Mālō Fakaauau e
lipoti ki te Fono Fakamua i tana fonotaga ka hohoko, ana
fakatinoga ki nā galuega e fakatino ai te pule a te Fono Fakamua.
- Fatuga o nā tulafono
- Ko
nā Tulafono fakaataata e mafai kē tuku atu ki te Fono
Fakamua e hō he hui o te Fono a te Mālō Fakaauau i hō he
taimi.
- Ko te Fono Fakamua e
tuku atu e ia nā Tulafono fakaataata ki te Taupulega mo hana
onoonoga, kafai e hēki fakatalanoa ki te Taupulega muamua.
- I
te tukuatuga o nā Tulafono fakaataata ki te Taupulega mo ni
onoonoga, ko te Taupulega e tuku atu o latou manatu ka ko heki
nofoia te Fono Fakamua e hohoko.
- Ko te Fono Fakamua e ia
onoonoa hō he manatu, pe ni fakaaliga kua maua mai te Taupulega,
ma e mafai ke pāhia, teuteu, pe teteke nā Tulafono fakaataata, i
hana kikilaga e talafeagai ai.
- I he tūlaga fakavave,
pe onoono e te Fono Fakamua e talafeagai te fakavave, e mafai e te
Fono Fakamua oi pāhia ni Tulafono ko hēki onoonoa i ni
fakaataataga e te Taupulega.
- Ko nā Tulafono e fatu
ka ko hēki tuku atua ki te Taupulega mo ni onoonoga, e hē toe
aloakia i te aho mulimuli o te Fono Fakamua ka hohoko, kafai e
fokotahi te Taupulega, pe lahi atu, e hē taliagia e kilatou nā
Tulafono, ma tuku atu ni fakaaliga tuhituhia o te hē taliagia, ki
te Fono a te Mālō Fakaauau i loto o he mahina e fokotahi, mai te
aho na pāhia ai e te Fono Fakamua.
- Ko te hē toe aloakia o
nā Tulafono i lalo o te palakalafa (6), e tatau ke fakailoa ki
tagata uma o nā nuku takitahi, e te Fono a te Mālō Fakaauau.
- Fakamahinoga
a Tokelau
- Ko
nā Fakamahinoga a Tokelau ko-
- Te Fakamahinoga a te
Komehina Tulafono ma te Komiti Apili o nā nuku takitahi;
- Te Fakamahinoga
Maualuga;
- Te Fakamahinoga mo
nā Apili.
- Vāganā
e fakamatala manino mai i loto o te Tulafono Fakavae, ko nā
matakupu uma e tau ki na fakamahinoga ma to latou fakatinoga, ko
ieia lava kua fakatātia mai i nā tulafono a te Fono Fakamua-
- Ko
te Fakamahinoga Maualuga, ko kinā te fai ai te fakaikuga
mulimuli, ki te fuafuaga o nā matakupu uma, i te fakauigaga ma te
fakafetauiga, o te Tulafono Fakavae tenei.
- Ko te mafai o te
Fakamahinoga Maualuga i lalo o te palakalafa (3), e fakatatau ki
te vāega 4 ma te 16, ma hō he āiātatau ke apili ai ki te
Fakamahinoga mo nā Apili.
- Tofiaga
o nā Komehina Tulafono
- Ko
nā Taupulega takitahi e kilatou filifilia he tino, e i ei tona
agavaka talafeagai ki nā iloa, poto mahani, ma takuleleia i nā
nuku, ma e hē he hui e ō te Fono Fakamua, mo te tofiaga e te
Fono Fakamua ke kavea ma Komehina Tulafono o te nuku tena.
- E tofia e te Fono
Fakamua, te tino na filifilia e nā nuku takitahi ma Komehina
Tulafono, mo he vaitaimi e hē hili atu i he 3 tauhaga i nā
tukutukuga e kikila te Fono Fakamua e talafeagai.
- Ko
nā mafai o te Fakamahinoga Maualuga
- Ko
te Fakamahinoga Maualuga e ia te ia nā mafai-fakamahino uma e
manakomia ke pulepule ai nā tulafono a Tokelau.
- Ko te Fakamahinoga
Maualuga oioti te i ei hona mafai-fakamahino ke fakamahino ai he
matakupu-
- E i fafo o nā
mafai-fakamahino o nā Komehina Tulafono;
- E
aofia ai he Komehina Tulafono i he fakamahinoga;
- Kua i ei ai he
lukitau fakamaonia ki te fakatinoga o te mafai-fakamahino o te
Komehina Tulafono.
- Hō
he fakamahino o te Fakamahinoga Maualuga, e ono mafai ke fakaaogā
nā mafai uma o te Fakamahinoga Maualuga, i hō he taimi i Tokelau
pe ko fafo atu o Tokelau.
- Fakamahinoga
mo nā Apili
- Ko
te tiute o te Fakamahinoga mo nā Apili e ia fakaikua nā apili e
kaumai i te Fakamahinoga Maualuga.
- Ko
nā apili mai nā fakaikuga a te Fakamahinoga Maualuga e fakapitoa
oioti ki nā matakupu tau te tulafono ma he matakupu tau te
āiātatau.
- Ko
te fakaikuga a te Fakamahinoga mo nā Apili mo hō he matakupu, ko
te ikuga lava ia.
- Ko te Fakamahinoga mo
nā Apili, e ono mafai ke fakaaogā i Tokelau, pe ko fafo atu o
Tokelau.
- Punaaga
o nā Tulafono
- Ko
te Tulafono Fakavae tenei, ko te tulafono hilihili lava ia a
Tokelau, ma ko ietahi tulafono uma, e tatau ke fakauiga ke
ologatahi kilatou ma te Tulafono Fakavae.
- Ko nā tulafono e hē
ologatahi ma te Tulafono Fakavae, e hē fakamaonia.
- Ko nā agaga taki kua
fakatātia i te Fakatomuaga e tatau ke fakafetaui i te fakauigaga
o te Tulafono Fakavae tenei ma ietahi tulafono.
- Ko nā punaaga o nā
tulafono ko tenei te fakahologa i to latou fakatāuaga, ko te
Tulafono Fakavae tenei, nā Tulafono a te Fono Fakamua, nā
Tulafono a nā Nuku, nā tu ma nā aga a Tokelau, ma nā agaga
taki mahani o nā Tulafono Fakavāomālō.
- I
te tūlaga e heai ai ni punaaga fakatetulafono, ko te Fakamahinoga
e ia fakaikua, fakatatau ki te tulafono teia e fai e ve he
fakatinoga na fai e te Fono Fakamua.
- Kaufaigaluega
Tautua
- Ko
nā tofiaga ki te Kaufaigaluega Tautua a te Atunuku, ma, ki te
Kaufaigaluega Tautua a he Nuku, e tatau ke tofia fakatatau ki te
tūlaga kua i ei te iloa ma te agavaka.
- Ko
te fakafaigaluega i nā tautuaga a te Kaufaigaluega Tautua a te
Atunuku, pe, i te Kaufaigaluega Tautua a he Nuku, e tatau ke
fakatatau ki nā Tulafono a te Fono Fakamua.
- Tupe
- Ko nā tupehau uma e maua mai e fakaagaaga mo te Mālō o Tokelau
ko ni tupe fakamua, ma e tatau kē teu ki te teugātupe a te Mālō
o Tokelau.
- E
heai ni lāfoga e tatau ke fakamalohia ke fai vāganā e
fakataga i he Tulafono a te Fono Fakamua.
- E heai he tupe e tatau
ke kave kehe mai te teugātupe a te Mālō o Tokelau vāganā-
- E
totogi ai ni tupefano na fakataga mai i te fakatupega o te
tauhaga tupe tena, pāhia e te Fono Fakamua; pe
- Fakatatau ki he
tulafono a te Fono Fakamua.
- Fenua
- E
tuha ai ma te Tulafono Fakavae tenei, pe hō he Tulafono a te Fono
Fakamua, ko nā fenua uma e i lalo o te kikilaga a te Taupulega.
- Ko nā fenua
fakateaganuku, e taupau fakatatau ki nā tu ma nā aga mahani a te
nuku tena.
- Ko
nā fenua fakapitoa, e hē ni fenua fakateaganuku.
- Ko nā matakupu uma e
kāiga ki nā fenua fakapitoa pe ō ai, e tatau ke fakaiku e te
Fakamahinoga Maualuga ke talafeagai ma te Tulafono mahani a
Egelani.
- E
heai he fenua pe hō he āiā tau fenua e tatau ke fakaheke ki he
tino e hē he Tokelau.
- Kafai
he fenua e manakomia mo he fakaaogaga fakateatunuku, e tatau lava
lā ke i ei he maliliega i te va o te Mālō o Tokelau, ma te nuku
e i ei ai te fenua tena.
- Kafai
he fenua e manakomia mo he fuafuaga fakateatunuku pe fakatenuku, e
fai nā fetukunakiga a te nuku ma nā tino e ō kilatou te fenua,
ki te fakatauga pe ko te fakaaogāga o te fenua, mo ni fuafuaga
fakateatunuku pe fakatenuku.
- Kafai
e hē maua e te nuku he maliliega mai nā tino e ō kilatou te
fenua, ko te fenua e ono fakaaogā mo hō he fuafuaga
fakateatunuku pe fakatenuku i te tukutukuga, ko nā tino e ō
kilatou te fenua, kua maua muamua e kilatou ni fakamanuiaga
talafeagai mai te nuku.
- Ko
nā Aiātatau o Tagata
- Ko
nā āiātatau tautokatahi o tagata uma i Tokelau, ko ieia e takua
i te Takutinoga a te Lalolagi mo Āiātatau a Tagata, ma, e kitea
ki loto o te Feagaiga Fakavāomālō mo nā Āiā o Tagatānuku ma
Fakanofonofoga Fakafaigāmālō.
- Ko
nā āiātatau o tagata tautokatahi i Tokelau, e fakaaogā kae
amanakia foki nā āiātatau a ietahi tino ma te nuku e nofo ai te
tino tena.
- Kafai he tino kua
mafaufau ko he tahi o ona āiātatau e ve ona takua i te Tulafono
Fakavae kua fakahēaogā pe ka fakahēaogā, e ono mafai te tino
tena ke tuhi talohaga ki te Fono a te Mālō Fakaauau mo he
puipuiga o te āiātatau tena
- Kafai
te Fono mo te Mālō Fakaauau e malie e tuha ai ma te talohaga, e
ono mafai ke fai hō hana fakatonuga i tana kikila e talafeagai mo
te puipuiga o tena āiātatau.
- Ko he fakatonuga e fai
i lalo o te palakalafa (4) e ono mafai ke fakamalohia veia lava ko
he fakaikuga e a te Fakamahinoga Maualuga.
- Ko te Fono a te Mālō
Fakaauau, ko kinā tē fai ai te fakaikuga mulimuli ki te fuafuaga
o nā matakupu uma e tau ki nā āiātatau o tagata.
- Hitiheni
Ko
te Tulafono Hitiheni a Tokelau, ko teia kua fakatātia tonu mai i te
Feagaiga o te Hokotaga Haoloto i te va o Tokelau ma Niuhila.
- Huiga
ki te Tulafono Fakavae
- Ko
te Tulafono Fakavae tenei, e mafai kē hui oioti i he ikugāfono a
te Fono Fakamua, e mulimulitaki ki nā auala e fakapatino atu i te
vāega tenei.
- Ko
he fakatu kē hui te Tulafono Fakavae tenei e tuku atu ki te Fono
Fakamua, oi tuku atu ai lā e te Fono Fakamua ki nā nuku takitahi
mō ni a latou onoonoga.
- Ko he fakatu i lalo o
te palakalafa (2) e hē pāhia, vāganā ko nā nuku takitahi kua
fautua ki te Fono Fakamua i ni tuhituhiga, e lagolago ai te
fakatu, ka ko hēki faia te palota a te Fono Fakamua.
- Kamataga
Aloakia, puipuiga, fakaauauga o nā huiga ki nā matakupu ma
nā tulafono e i ei nei
- Ko
nā fakatātiaga mo te kamataga aloakia o te Tulafono Fakavae
tenei, nā puipuiga, fakaauauga o nā huiga ki nā matakupu, te
fakaauauga o nā tulafono e i ei nei, ma nā huiga ki nā tulafono
e i ei nei, e fakatātia i te Matakupu Fakaopoopo.
- Vāega 5(2)(ii), e hē
fakataulia i hō he feagaiga na fai ma Niuhila i te kamataga
aloakia o te Tulafono Fakavae tenei, ma hō he feagaiga venei e
tāmau ai ia Tokelau mai te taimi na haini ai.
MATAKUPU FAKAOPOOPO
- Kamataga
Aloakia
Ko
te Tulafono Fakavae tenei, e kamata oi aloakia i te taimi e fakahēai
ai te Tulafono a Tokelau 1948.
- Puipuiga
Ko
kilatou uma e taukavegia nā Tofi Filifilia Fakamua, ma te
Kaufaigaluega Tautua Fakamua a Tokelau, i te taimi lava tena ka ko
hēki kamata aloakia ai te Tulafono Fakavae tenei, e fakaauau pea i
nā galuega kafai kua uma te fakaaloakia o te Tulafono Fakavae
tenei, fakatatau ki nā nofoakiga ma nā tukutukuga na tofia ai, ma
e veia lava ni tofiaga na fai i lalo o te Tulafono Fakavae tenei.
- Fakamahinoga
Maualuga ma Fakamahinoga mo nā Apili
- Ke
pa atu ki te taimi e fatu ai e te Fono Fakamua he tulafono e kehe
mai, ko te Fakamahinoga Maualuga ma te Fakamahinoga mo nā Apili a
Niuhila, e fakaauau pea ma Fakamahinoga Maualuga ma Fakamahinoga
mo nā Apili a Tokelau, ma, i te fakaaogāga o to lā
mafai-fakamahino i Tokelau, e fakaaogā ai te tulafono a Tokelau.
- Ko
nā fakahinoga uma i te tulafono a Tokelau ki te Fakamahinoga
Maualuga ma ko te Fakamahinoga mo nā Apili a Niuhila e
hui ke fai ma fakahinoga ki te Fakamahinoga Maualuga, ma,
ko te Fakamahinoga mo nā Apili a Tokelau.
- Ko
nā tulafono e i ei nei
- Vāganā
e kehe mai he fakamatalaga e taku mai i te Matakupu Fakaopoopo
tenei, ko nā tulafono uma kua aloakia i Tokelau i te taimi lava
tena ka ko hēki kamata aloakia te Tulafono Fakavae tenei,
fakatahi ai ma nā huiga uma e manakomia ke fai mo to latou
fakatinoga i lalo o te Tulafono Fakavae tenei, e fakaauau lava te
aloakia ke veia lava na fatu i lalo o te Tulafono Fakavae tenei.
- Mo
te fakaheaiga o ni mahalohaloga e takutino atu i te tuhituhiga
fakatulafono mai te Kuini e aofia ai te Ofiha o te Kovana Hili o
Niuhila e tatau ke fakaauau te fakaaloakia veia he vaega o te
tulafono a Tokelau.
- Ko
nā tulafono i lalo, ko na tulafono ia e fakahino kiei te
palakalafa (1), e tatau ke kavea ni Tulafono o te Fono Fakamua ma
e tatau ke fakaauau to latou aloakia –
- Tulafono e Fakaha ai
nā Maina 1998;
-
Tulafono o Femalagāaki I te Ea (Vāganā te Vāega 8A);
-
Tulafono mo te Puipui Fakavaomalo 1971;
- Tulafono
Puipui Fakavaomalo 1968;
- Maliliega i Geneva
1958;
- Huiga
o ni Tulafono na fai i lalo o ho he Tulafono i luga teia e
aloakia i Tokelau ka ko heki kamata aloakia te Tulafono Fakavae
tenei.
- Tupe
Hiliva (Tupe Fakameaalofa) Tulafono (Numela 2) 1996;
- Tupe Hiliva (Tupe
Fakameaalofa) Tulafono 1997;
- Tupe Hiliva (Tupe
Fakamealofa) Tulafono 1999;
- Tupe Hiliva (Tupe
Fakamealofa) Tulafono 2003;
- Ko
nā tulafono uma ieia e fakahino kiei te palakalafa 3-
- Ki
Niuhila e hui ke fakahino ki Tokelau, vāganā e
manakomia kē kehe te fakauigaga;
- Ki
te Ulu Fakatonu o Tokelau, e hui ke fakahino ki te Fono
mo te Malo Fakaauau;
- Ki
te Kovana Hili ma Fakatonuga a te Fono e hui ke
fakahino ki te Fono Fakamua ma ki nā Tulafono o te
Fono Fakamua, vāganā e manakomia ke kehe ai he fakauigaga;
- Ki te Tuhituhiga
Fakailoa a te Malo o Niuhila e hui ke fakahino ki te "Fakaaliga
Fakamua".
- Tulafono
a Tokelau 1948, ma te Tulafono a Tokelau (Tai Fakaatunuku ma te
Hone Fagota Katoa) 1977 e he fakaauaua tona aloakia i Tokelau
kafai kua fakaamanakia te Tulafono Fakavae tenei.
- Ko naTulafono mo
Pulepulega 1993 kua fakaheai;
- Ko nā mea e tutupu ona ko nā huiga
- I
te kamataga aloakia o te Tulafono Fakavae tenei, ko nā
fakatātiaga mo he tulafono e i ei nei, ieia kua opotia i loto o
te Tulafono Fakavae tenei, e fakahēaogā e te Tulafono Fakavae
tenei.
- Ona ko te palakalafa (1), ko te mea ia kua fakahēai ai nā vāega ienei-
- Nā Tulafono Fakatonutonu a te Fono Fakamua 1(1), 1(3), 1(4), 1(15), 3(1), 3(2), 4, 5(3), 5(5), 9, 11, 12 ma te 13;
- Nā
Tulafono o Āiātatau o Tagata 2003;
- Nā
Tulafono o te Kaufaigaluega Tautua 2004, vāega 3(3);
- Nā
Tulafono o nā Holigātulafono, Faiga e fai ai ma nā
Fakamaoniaga 2003, vāega 112(1).
- Ko
nā fakahinoga uma i loto o nā tulafono e iei nei e takua ai te
Mālō o Tokelau, i ho he auala lava e fakamatala ai, kua
hui ke fakahino ki te Mālō o Tokelau.
FAKAUIGAGA O NA KUPU O TE TULAFONO FAKAVAE
|
Fakatomuaga
palakalafa 4: |
"Taua
lahi" E he takua i te fakapapalagi he kupu = "very"
important |
|
Fakatomuaga
palakalafa 6: |
"Atiake"
Ko ietahi kupu e kaiga fakatahi, poupouaki, fatufatu = raising |
|
Fakatomuaga
palakalafa 5: |
"Fakanauga"
Ko na naunauga, mokomokoga, moemitiga o tagata= wish |
|
Fakatomuaga
palakalafa 9:
Vaega 2 palakalafa 1: |
"Nuku"
Ko na nuku o Atafu, Fakaofo ma Nukunonu = village ma te
community |
|
Fakatomuaga
palakalafa 13: |
"Manakoga"
Ko na mea e tatau lava ke maua e tagata= need |
|
Vaega
1: |
"Fenua"
Ko na fenua o Atafu, Fakaofo ma Nukununou= island |
|
Vaega
1: |
"kogatai
fakalotoifale" mai te namo, uluulu, ki na matautua = internal
waters |
|
Vaega
1: |
"Tai
hiko takamilo" mai na matautua ki te 12 maila ki moana =
territorial waters |
|
Vaega
2(2): |
"filifili"
= elect/designate |
|
Vaega
3: |
"Nofoakiga
a na hui fono o te Fono Fakamua" E fakahino ki te nofoakiga
a na Faipule e 3 tauhaga |
|
Vaega
3; 4; 5: |
"hui"
ma te "uhufono" = members/delegate o te Fono Fakamua
|
|
Vaega
3(4); 7(3); 10(2)(iii): |
"I
te tulaga" pe ko te "Kafai e" = Where |
|
Vaega
4: |
"Tokalahiga"
= e hilia i te 50% te aofaki o te palota a te Fono Fakamua |
|
Vaega
4: |
"Tulafono
Fakatonutonu a te Fono Fakamua" Ko na Tulafono mo te Fono
Fakamua = Standing Orders of the General Fono |
|
Vaega
4(8): |
"Fakamaonia"
= validity/valid |
|
Vaega
5: |
"Fehokotakiga"
I tu valevale tau fehokotakiga = Telecommunication |
|
Vaega
5: |
"Pulepulega
o te Tupe a te Atunuku" = National Financial
Management |
|
Vaega
5: |
"Fakahoahoaga
o te tupe a te Atunuku" = National Budget
Appropriation |
|
Vaega
5: |
"Taki
aloakia" Ko na taki tuhituhia mo ni fakatatiaga ke
fakaaloalogia = Policy |
|
Vaega
5: |
"Mamalu
o te Atunuku": E aofia ai te fakamoemoegia, fakatalitonugia
ma te fakatuatuagia = National Integrity |
|
Vaega
5: |
"Tino
ao tupefakamanatu": Ko te tino fakaputu tupe fakamanatu ke
fakatau, pe fakamealofa pe fakafehuiaki. = Coin Collectors |
|
Vaega
5(2)(ii): |
"mulimulitaki"
= following |
|
Vaega
5(2)(ii): |
"fakamaonia"
= ke fakamaonia fakatetulafono = ratified |
|
Vaega
5; 7: |
"Onoonoga";
e fakahino foki ki te kupu kikila = Consideration |
|
Fakatomuaga
palakalafa 5: Vaega 12(4): |
"aganuku"
= culture ka ko te "tu ma aga" = custom |
|
Vaega
5(1); Vaega 10(1): |
"pulepule"
= administer/manage |
|
Vaega
6(1): |
"Galuega
Fakatino ai te pule a te Fono Fakamua" : Ko na galuega
valevale e gafa ma te Fono Fakamua. = Executive Business of
the General Fono |
|
Vaega
6(1): |
"Pulepulega
o matakupu a Tokelau": Ko na matakupu uma lele a Tokelau
=Administration of Tokelau |
|
Vaega
6(1): |
"Fono
a te Malo Fakaauau"= Council for the Ongoing Government |
|
Vaega
6(2): |
"Malo
Fakaauau" = Council |
|
Vaega
6(4): |
"filifilia"
= chosen/appoint |
|
Vaega
6(5): |
"galuega
fakaauau a te malo o Tokelau" = ongoing activities of
the government of Tokelau. |
|
Vaega
7: |
"Fatuga
o na Tulafono": Ko te fatufatuga o na tulafono a Tokelau e
te Fono Fakamua = Law Making |
|
Vaega
8: |
"Mafai
Fakamahino" Ko te mafai ke fakamahino ai he matakupu i lalo
o te "Tulafono a Tokelau mo na Holigatulafono, Faiga
e Tatau ke fai ma na Fakamaoniaga 2003" = jurisdiction
"taku mai" =
provided |
|
Vaega
8: |
"Fakamahinoga"
fakamanino mai i te Tulafono Tukufakatahiga a na nuku 1987
(fakahino ki na fakamahinoga a na Komehina Tulafono) ma e
fakahino foki ki te koga e fai ai ho he fakamahinoga = court |
|
Vaega
8(1) |
"Komiti
mo na Apili": Fakamahinoga e kave ki ei na tagi, talohaga
ke toe iloilo te fakaikuga a te Komehina Tulafono = Appeal
Committee |
|
Vaega
8; 9: |
"Komehina":
E fakahino ki te Komehina Tulafono e vena foki te fakakupuga
"tofi o te tulafono" e fakapitoa ki te tofi e fakauluulu ki
ei he fakamahinoga (judge) = Commissioner, judicial office |
|
Vaega
8; 9; 13: |
"Agavaka":
E aofia ai foki te iloa, hikili e manakomia mo he galuega =
qualifications |
|
Vaega
8(2) |
"Nofoakiga
ma Tukutukuga": E fakahino ki te mataloa o te taimi e
taukave ai te tofi ma ona fakatatiaga = Terms and
Conditions |
|
Vaega
8(2); 10(1): |
"manakomia"
= necessary/required |
|
Vaega
9; Vaega 13(1): |
"Tofiaga"
= appointment |
|
Vaega
9(2): |
"Vaitaimi"
Fakahino ki te mataloa e taukave ai te tofi =period |
|
Vaega
10(2): |
"Ke
fakamahino": ko te fakatinoga o te fakamahinoga = try |
|
Vaega
10(2): |
"Matakupu
e fakamahino": Ko te matakupu e fakamahino i te
fakamahinoga = case |
|
Vaega
10(2): |
"lukitau
fakamaonia": ko he teteke ki te fakamahinoga a te Komehina
Tulafono ma kua fakamaonia = Valid Challenge |
|
Vaega
10(3); Vaega 11(4): |
"Fakaaoga"
= exercise/use |
|
Vaega
12: |
"Punaaga
o na Tulafono" = sources of law |
|
Vaega
12(1): |
"hilihili
lava" = supreme |
|
Vaega
12(3): |
"taki"
= principles |
|
Vaega
13: |
"Kaufaigaluega
Tautua" = Public Service
"Kaufaigaluega
Tautua a te Atunuku" = National Public Service
"Kaufaigaluega
Tautua a he Nuku" = Village Public Service |
|
Pepa
katoa: |
"Fakatatau"
= E fuafua ki ei = in accordance with ma te subject
to |
|
Pepa
katoa: |
"Tulafono"
ko na tulafono (law) tuhituhia a te Fono Fakamua e fatu ma pahia
mo Tokelau kae ka fai kua pahia kua tuku ki ei te igoa rules
|
|
Pepa
katoa: |
"Taupulega":
Ko na Taupulega e tolu a Tokelau i na nuku takitahi |
|
Pepa
katoa: |
"fakatino"
= conduct/conducted/implement
"fakahinoga"
= reference/respectively
"e
hui" = amended |
|
Vaega
4(3)(iii) |
"Fakatonuga
a te Fono" = Order in Council
"Nuhipepa
a te Malo o Niuhila" = New Zealand Gazette |
|