TULAFONO FAKAVAE A TOKELAU

Ko kimatou, ia tagata o Tokelau, e takutino,

Ko Tokelau e fakavae tumau i te Atua. Ko te fakavae tenei e matea i nā nuku ma kafai ona tagata e faifaimea fakatahi, ma nonofo fakatahi i te filemu ma te fiafia,

Mai te kāloā, ko nā tālaaga ki nā fenua o Atafu, Nukunonu, Fakaofo, ma Olohega na fauhia kē fai ma o matou kāiga. Talu mai nā aho o Maui, ma Tui Tokelau ko te laukelekele, te tai, ma te ea nae fakaolaola ai o matou tagata ma ko te Atua e ia poupouakia kimatou,

E tāua lahi kia te kimatou i te taimi nei, ke haoloto kimatou i te faiga o a matou tonu. E fakatāua ia leo o ō matou tagata uma ia matou faigātonu uma. Ko kimatou e tu tautahi, i te fakaaogāga o a matou koa,

I te fakatinoga o aho takitahi o ō matou olaga, e fakamuamua ma fakatāua pea e kimatou a matou aganuku ma a matou tū ma nā aga, ma e fakaauau pea to latou fakatāuagia. Ko nā fakanauga a o matou tagata e tatau ke atafia ia matou nofonofoga,

Ko te kāiga, ko te fatu ia o to matou atunuku, ma ko nā faiga gali e atiake ai o matou kāiga, e fakaaogā e kimatou kē fatu ai nā faigātonu a te atunuku,

Ko nā nuku e puna mai ai te pule katoatoa i loto o Tokelau.

Ko kimatou, ia tagata o Tokelau, e talitonu

I te faka-Tokelau, e aofia ai te taofi mau ki te ōlaga fakalagolago o te tahi ki te tahi e tauhi ai nā tagata fakaalofa, te tāinatiga ma te fakahoahoaga o nā koa, te tutuha o nā avanoa ke auai ai ki nā faifaiga a nā nuku, ma te āiātatau ke ola fiafia,

Ko nā galuega uma e fai i loto o Tokelau e fuafua fakalelei ke fetaui ma nā fakanauga a tagata kua fakaali, ma e galulue mālohi ki ei kimatou ke fakataunuku ai iena fakanauga,

I te tāua o te ola mālōlō lelei, akoakogia, ma he tulaga o te ōlaga lelei, tauhihi ki nā tulafono, talia ni huiga e kui mai ai ni fakamanuiaga mo Tokelau, aloakia o te āiātatau a tagata tautokatahi, e hē fakailoga tagata, ma ni takitaki fakamaoni,

Ko a matou fakalapotopotoga i loto o nā nuku, e manino a latou hini ma a latou tulafono fakavae, ma e i ei o latou hao ki te atiakega o Tokelau,

Ko a matou akoakoga e tatau lava ke falite lelei ke fakafetaui ki nā manakoga ma nā fakanauga a o matou tagata, ma e tatau kē tuku he fakatāuaga ki nā iloa faka-Tokelau fakatahi ai ma nā iloa fou e manuia ai ia Tokelau.

Ko kimatou, ia tagata o Tokelau, nei kua hokotakuau

Mo te puipuiga o o matou kāiga ma te aganuku, ma mo te puipuiga o te tutokatahi o nā nuku i nā matakupu e patino ki a te kilatou, ma ko nā mafuaaga ia kua fakavae ai nā takiala ienei, mo te Tulafono Fakavae o Tokelau.

  1. Tokelau
    1. Ko Tokelau ko nā fenua uma, te kogātai fakalotoifale, tai hiko takamilo, ma ietahi koga e āiā ki ei ia Tokelau, i nā Tulafono Fakavāomālō.

  2. Ko nā Nuku
    1. Ko nā nuku kua fakanofo tonu fakatatau ki nā tulafono.
    2. E filifili e nā nuku he Faipule ma he Pulenuku fakatatau ki te tulafono.

  3. Fono Fakamua
    1. Ko te Fono Fakamua e aofia ai nā hui ienei-
      1. Te Faipule ma te Pulenuku o nā nuku takitahi, ma
      2. E fokotahi te hui mai nā nuku takitahi, mo te toka 100 o tagata e nonofo i te nuku tēnā, fuafua ki te faitauga mulimuli o te aofaki o tagata, e tafapili ki te numela e lata ki te 100 o te aofaki o tagatānuku.
      3. Ko nā hui e tofia e nā nuku takitahi fakatatau ki nā tulafono fakatātia a te nuku tēnā.
      4. Ko te mataloa o te nofoakiga a nā hui ki te Fono Fakamua ke tāga tutuha ma te nofoakiga a nā Faipule.

      5. Kafai e i ei he mafuaga e tatau ke huia ai he hui i loto o te taimi o te nofoakiga, e tofia hona hui e te nuku fakatatau ki nā tulafono fakatātia a te nuku tēnā.

  4. Fonotaga a te Fono Fakamua
    1. Ko nā fonotaga a te Fono Fakamua e uhuia, kafai e mafai, nāhe i lalo ifo i te fakalua i te tauhaga.

    2. Ko te Fono a te Mālō Fakaauau ka fakatātia e ia nā aho o nā fonotaga takitahi a te Fono Fakamua.

    3. E heai he tonu e tatau kē fai e te Fono Fakamua vāganā ko he lua vae tolu te numela o nā hui e i ei, fakatahi ai, e hē i lalo ifo o he tokafā o ni hui mai nā nuku takitahi.

      1. Ko nā matakupu uma e tuku ki te Fono Fakamua ke fai ki ei he tonu, kafai e fai he palota, e tatau ke fakaiku e te tokalahiga o nā palota a nā uhufono o te Fono Fakamua.

      2. Kafai he matakupu e tutuha nā palota, ko te matakupu e hēki pāhia.

      3. Ko nā fonotaga a te Fono Fakamua e tatau ke fakaavanoa ki tagata uma, e tuha ai ma nā Tulafono Fakatonutonu o te Fono Fakamua.

      4. Ko te Fono Fakamua e fai ana galuega i tana kikilaga e talafeagai ma fakatatau ki nā tulafono ma ana Tulafono Fakatonutonu.

      5. E heai he fakamahinoga e i ei hona mafai-fakamahino ki te fakatinoga o nā galuega a te Fono Fakamua, pe ko te tauhiga o te mamalu i te Fono Fakamua e hō he tino kua ia te ia te mālohiaga ke fakatino ai te vāega tena.

      6. Ko te aloakia o hō he fonotaga a te Fono Fakamua, ma te aloakia o he pepa fakamaonia e fai e te Takitakifono o te Fono Fakamua i te fakatinoga o nā tiute o te Takitakifono, e hē fakafehiligia e hō he fakamahinoga.

  5. Ko nā mafai faitonu o te Fono Fakamua
    1. E ō te Fono Fakamua te tiute ke pulepule nā matakupu ienei mo te manuia o te atunuku-

      1. Fakahoahoaga o te tupe a te atunuku ma te pulepulega o te tupe a te atunuku;

      2. Kaufaigaluega Tautua a te Atunuku;

      3. Ko te hokotaga a Tokelau ma Niuhila;

      4. Hokotaga Fakavāomālō;

      5. Mamalu o te Atunuku;
      6. Koa a te atunuku;

      7. Felakuakiga a te Atunuku;

      8. Fehokotakiga;

      9. Tautuaga tau meli;

      10. Taki aloakia ma nā fauhaga mo te ola mālōlō ma akoakoga a te atunuku;
      11. Tupe Tokelau mo nā tino ao tupefakamanatu; ma
      12. Hō he matakupu e kāiga ki hō he matakupu o nā matakupu ienei, ma hō he matakupu e kaumai mai nā Taupulega o nā nuku takitahi ki te Fono Fakamua mo hana onoonoga, pe ni fakatinoga fakatetulafono e fia fai.

      1. Ko te mafai o Tokelau ke fai ni ana feagaiga ma ietahi maliliega fakavāomālō, e tatau ke fakaaogā e te Fono a te Mālō Fakaauau.

      2. Hō he feagaiga pe ko ietahi maliliega fakavāomālō e ono mafai ke fakataunuku e Tokelau, kafai oi oti, e mulimulitaki ki he ikugāfono a te Fono Fakamua ki te tulaga tena.

      3. E heai ni vāega o he feagaiga pe ko ietahi maliliega fakavāomālō, e tatau ke aloakia fakatulafono, vāganā kua pāhia e te Fono Fakamua i he Tulafono.

      4. Ko nā pepa uma e tatau ke haini ki ei ia Tokelau e mafai ke hainia mo Tokelau e nā Faipule e tokatolu, pe ko te Ulu, e tuha ai ma he latou maliliega ki ei.

  6. Fono a te Mālō Fakaauau
    1. Kafai te Fono Fakamua e hē nofoia, ko nā galuega e fakatino ai te pule a te Fono Fakamua, e tatau ke fakataunuku e te Fono a te Mālō Fakaauau, e tatau ai, ka uma nā fakatalanoaga ieia e kikila ia e talafeagai, ke fai nā tonu e fetaui mo te lelei o te pulepulega o nā matakupu a Tokelau.

    2. Ko te Mālō Fakaauau, e i loto ai nā Faipule e tokatolu, ma nā Pulenuku e tokatolu, ma ko nā tiute fakaminihita e tatau ke tufatufa ki nā hui takitahi o te Mālō Fakaauau.

    3. Ko te Ulu o Tokelau ko te Takitakifono ia o te Mālō Fakaauau, ma, e hui e ia te Mālō Fakaauau, te Fono Fakamua, ma te atunuku, e veia ona fuafuagia e te Mālō Fakaauau.

    4. Ko te Ulu e tatau ke filifilia e te Mālō Fakaauau mai ona hui.

    5. E ō te Mālō Fakaauau te tiute ke-

      1. Fakatino nā galuega fakaauau a te mālō o Tokelau fakatatau ki nā tonu a te Fono Fakamua;

      2. Fakatino nā tonu a te Fono Fakamua;

      3. Onoono nā fakafanogātupe a nā nuku i nā fakatupega mō nā galuega e tuku ki ei e te Fono Fakamua;

      4. Tautali atu ki nā fakalavelave fakafuaheki i te atunuku;

      5. Mulimuli ki nā tonu a te Fono Fakamua, vāganā e i ei he mafuaga tatau ke fai ai he tahi tonu, ma e fakataunuku oioti kafai kua fakatalanoa muamua ma nā hui uhufono o te Fono Fakamua.
    6. Ko te Mālō Fakaauau e heai hona mafai kē fatu ai ni tulafono.

    7. Ko te Mālō Fakaauau e lipoti ki te Fono Fakamua i tana fonotaga ka hohoko, ana fakatinoga ki nā galuega e fakatino ai te pule a te Fono Fakamua.

  7. Fatuga o nā tulafono
    1. Ko nā Tulafono fakaataata e mafai kē tuku atu ki te Fono Fakamua e hō he hui o te Fono a te Mālō Fakaauau i hō he taimi.

    2. Ko te Fono Fakamua e tuku atu e ia nā Tulafono fakaataata ki te Taupulega mo hana onoonoga, kafai e hēki fakatalanoa ki te Taupulega muamua.

    3. I te tukuatuga o nā Tulafono fakaataata ki te Taupulega mo ni onoonoga, ko te Taupulega e tuku atu o latou manatu ka ko heki nofoia te Fono Fakamua e hohoko.

    4. Ko te Fono Fakamua e ia onoonoa hō he manatu, pe ni fakaaliga kua maua mai te Taupulega, ma e mafai ke pāhia, teuteu, pe teteke nā Tulafono fakaataata, i hana kikilaga e talafeagai ai.

    5. I he tūlaga fakavave, pe onoono e te Fono Fakamua e talafeagai te fakavave, e mafai e te Fono Fakamua oi pāhia ni Tulafono ko hēki onoonoa i ni fakaataataga e te Taupulega.

    6. Ko nā Tulafono e fatu ka ko hēki tuku atua ki te Taupulega mo ni onoonoga, e hē toe aloakia i te aho mulimuli o te Fono Fakamua ka hohoko, kafai e fokotahi te Taupulega, pe lahi atu, e hē taliagia e kilatou nā Tulafono, ma tuku atu ni fakaaliga tuhituhia o te hē taliagia, ki te Fono a te Mālō Fakaauau i loto o he mahina e fokotahi, mai te aho na pāhia ai e te Fono Fakamua.

    7. Ko te hē toe aloakia o nā Tulafono i lalo o te palakalafa (6), e tatau ke fakailoa ki tagata uma o nā nuku takitahi, e te Fono a te Mālō Fakaauau.

  8. Fakamahinoga a Tokelau
    1. Ko nā Fakamahinoga a Tokelau ko-

      1. Te Fakamahinoga a te Komehina Tulafono ma te Komiti Apili o nā nuku takitahi;

      2. Te Fakamahinoga Maualuga;

      3. Te Fakamahinoga mo nā Apili.
    2. Vāganā e fakamatala manino mai i loto o te Tulafono Fakavae, ko nā matakupu uma e tau ki na fakamahinoga ma to latou fakatinoga, ko ieia lava kua fakatātia mai i nā tulafono a te Fono Fakamua-
    3. Ko te Fakamahinoga Maualuga, ko kinā te fai ai te fakaikuga mulimuli, ki te fuafuaga o nā matakupu uma, i te fakauigaga ma te fakafetauiga, o te Tulafono Fakavae tenei.
    4. Ko te mafai o te Fakamahinoga Maualuga i lalo o te palakalafa (3), e fakatatau ki te vāega 4 ma te 16, ma hō he āiātatau ke apili ai ki te Fakamahinoga mo nā Apili.

  9. Tofiaga o nā Komehina Tulafono
    1. Ko nā Taupulega takitahi e kilatou filifilia he tino, e i ei tona agavaka talafeagai ki nā iloa, poto mahani, ma takuleleia i nā nuku, ma e hē he hui e ō te Fono Fakamua, mo te tofiaga e te Fono Fakamua ke kavea ma Komehina Tulafono o te nuku tena.

    2. E tofia e te Fono Fakamua, te tino na filifilia e nā nuku takitahi ma Komehina Tulafono, mo he vaitaimi e hē hili atu i he 3 tauhaga i nā tukutukuga e kikila te Fono Fakamua e talafeagai.

  10. Ko nā mafai o te Fakamahinoga Maualuga
    1. Ko te Fakamahinoga Maualuga e ia te ia nā mafai-fakamahino uma e manakomia ke pulepule ai nā tulafono a Tokelau.

    2. Ko te Fakamahinoga Maualuga oioti te i ei hona mafai-fakamahino ke fakamahino ai he matakupu-

      1. E i fafo o nā mafai-fakamahino o nā Komehina Tulafono;

      2. E aofia ai he Komehina Tulafono i he fakamahinoga;

      3. Kua i ei ai he lukitau fakamaonia ki te fakatinoga o te mafai-fakamahino o te Komehina Tulafono.
    3. Hō he fakamahino o te Fakamahinoga Maualuga, e ono mafai ke fakaaogā nā mafai uma o te Fakamahinoga Maualuga, i hō he taimi i Tokelau pe ko fafo atu o Tokelau.

  11. Fakamahinoga mo nā Apili
    1. Ko te tiute o te Fakamahinoga mo nā Apili e ia fakaikua nā apili e kaumai i te Fakamahinoga Maualuga.

    2. Ko nā apili mai nā fakaikuga a te Fakamahinoga Maualuga e fakapitoa oioti ki nā matakupu tau te tulafono ma he matakupu tau te āiātatau.

    3. Ko te fakaikuga a te Fakamahinoga mo nā Apili mo hō he matakupu, ko te ikuga lava ia.

    4. Ko te Fakamahinoga mo nā Apili, e ono mafai ke fakaaogā i Tokelau, pe ko fafo atu o Tokelau.

  12. Punaaga o nā Tulafono
    1. Ko te Tulafono Fakavae tenei, ko te tulafono hilihili lava ia a Tokelau, ma ko ietahi tulafono uma, e tatau ke fakauiga ke ologatahi kilatou ma te Tulafono Fakavae.

    2. Ko nā tulafono e hē ologatahi ma te Tulafono Fakavae, e hē fakamaonia.

    3. Ko nā agaga taki kua fakatātia i te Fakatomuaga e tatau ke fakafetaui i te fakauigaga o te Tulafono Fakavae tenei ma ietahi tulafono.

    4. Ko nā punaaga o nā tulafono ko tenei te fakahologa i to latou fakatāuaga, ko te Tulafono Fakavae tenei, nā Tulafono a te Fono Fakamua, nā Tulafono a nā Nuku, nā tu ma nā aga a Tokelau, ma nā agaga taki mahani o nā Tulafono Fakavāomālō.

    5. I te tūlaga e heai ai ni punaaga fakatetulafono, ko te Fakamahinoga e ia fakaikua, fakatatau ki te tulafono teia e fai e ve he fakatinoga na fai e te Fono Fakamua.

  13. Kaufaigaluega Tautua
    1. Ko nā tofiaga ki te Kaufaigaluega Tautua a te Atunuku, ma, ki te Kaufaigaluega Tautua a he Nuku, e tatau ke tofia fakatatau ki te tūlaga kua i ei te iloa ma te agavaka.

    2. Ko te fakafaigaluega i nā tautuaga a te Kaufaigaluega Tautua a te Atunuku, pe, i te Kaufaigaluega Tautua a he Nuku, e tatau ke fakatatau ki nā Tulafono a te Fono Fakamua.

  14. Tupe
    1. Ko nā tupehau uma e maua mai e fakaagaaga mo te Mālō o Tokelau ko ni tupe fakamua, ma e tatau kē teu ki te teugātupe a te Mālō o Tokelau.

    2. E heai ni lāfoga e tatau ke fakamalohia ke fai vāganā e fakataga i he Tulafono a te Fono Fakamua.

    3. E heai he tupe e tatau ke kave kehe mai te teugātupe a te Mālō o Tokelau vāganā-

      1. E totogi ai ni tupefano na fakataga mai i te fakatupega o te tauhaga tupe tena, pāhia e te Fono Fakamua; pe

      2. Fakatatau ki he tulafono a te Fono Fakamua.

  15. Fenua
    1. E tuha ai ma te Tulafono Fakavae tenei, pe hō he Tulafono a te Fono Fakamua, ko nā fenua uma e i lalo o te kikilaga a te Taupulega.

    2. Ko nā fenua fakateaganuku, e taupau fakatatau ki nā tu ma nā aga mahani a te nuku tena.

    3. Ko nā fenua fakapitoa, e hē ni fenua fakateaganuku.

    4. Ko nā matakupu uma e kāiga ki nā fenua fakapitoa pe ō ai, e tatau ke fakaiku e te Fakamahinoga Maualuga ke talafeagai ma te Tulafono mahani a Egelani.

    5. E heai he fenua pe hō he āiā tau fenua e tatau ke fakaheke ki he tino e hē he Tokelau.

    6. Kafai he fenua e manakomia mo he fakaaogaga fakateatunuku, e tatau lava lā ke i ei he maliliega i te va o te Mālō o Tokelau, ma te nuku e i ei ai te fenua tena.

    7. Kafai he fenua e manakomia mo he fuafuaga fakateatunuku pe fakatenuku, e fai nā fetukunakiga a te nuku ma nā tino e ō kilatou te fenua, ki te fakatauga pe ko te fakaaogāga o te fenua, mo ni fuafuaga fakateatunuku pe fakatenuku.

    8. Kafai e hē maua e te nuku he maliliega mai nā tino e ō kilatou te fenua, ko te fenua e ono fakaaogā mo hō he fuafuaga fakateatunuku pe fakatenuku i te tukutukuga, ko nā tino e ō kilatou te fenua, kua maua muamua e kilatou ni fakamanuiaga talafeagai mai te nuku.

  16. Ko nā Aiātatau o Tagata
    1. Ko nā āiātatau tautokatahi o tagata uma i Tokelau, ko ieia e takua i te Takutinoga a te Lalolagi mo Āiātatau a Tagata, ma, e kitea ki loto o te Feagaiga Fakavāomālō mo nā Āiā o Tagatānuku ma Fakanofonofoga Fakafaigāmālō.

    2. Ko nā āiātatau o tagata tautokatahi i Tokelau, e fakaaogā kae amanakia foki nā āiātatau a ietahi tino ma te nuku e nofo ai te tino tena.

    3. Kafai he tino kua mafaufau ko he tahi o ona āiātatau e ve ona takua i te Tulafono Fakavae kua fakahēaogā pe ka fakahēaogā, e ono mafai te tino tena ke tuhi talohaga ki te Fono a te Mālō Fakaauau mo he puipuiga o te āiātatau tena

    4. Kafai te Fono mo te Mālō Fakaauau e malie e tuha ai ma te talohaga, e ono mafai ke fai hō hana fakatonuga i tana kikila e talafeagai mo te puipuiga o tena āiātatau.

    5. Ko he fakatonuga e fai i lalo o te palakalafa (4) e ono mafai ke fakamalohia veia lava ko he fakaikuga e a te Fakamahinoga Maualuga.

    6. Ko te Fono a te Mālō Fakaauau, ko kinā tē fai ai te fakaikuga mulimuli ki te fuafuaga o nā matakupu uma e tau ki nā āiātatau o tagata.

  17. Hitiheni
    1. Ko te Tulafono Hitiheni a Tokelau, ko teia kua fakatātia tonu mai i te Feagaiga o te Hokotaga Haoloto i te va o Tokelau ma Niuhila.

  18. Huiga ki te Tulafono Fakavae
    1. Ko te Tulafono Fakavae tenei, e mafai kē hui oioti i he ikugāfono a te Fono Fakamua, e mulimulitaki ki nā auala e fakapatino atu i te vāega tenei.

    2. Ko he fakatu kē hui te Tulafono Fakavae tenei e tuku atu ki te Fono Fakamua, oi tuku atu ai lā e te Fono Fakamua ki nā nuku takitahi mō ni a latou onoonoga.

    3. Ko he fakatu i lalo o te palakalafa (2) e hē pāhia, vāganā ko nā nuku takitahi kua fautua ki te Fono Fakamua i ni tuhituhiga, e lagolago ai te fakatu, ka ko hēki faia te palota a te Fono Fakamua.

  19. Kamataga Aloakia, puipuiga, fakaauauga o nā huiga ki nā matakupu ma nā tulafono e i ei nei
    1. Ko nā fakatātiaga mo te kamataga aloakia o te Tulafono Fakavae tenei, nā puipuiga, fakaauauga o nā huiga ki nā matakupu, te fakaauauga o nā tulafono e i ei nei, ma nā huiga ki nā tulafono e i ei nei, e fakatātia i te Matakupu Fakaopoopo.

    2. Vāega 5(2)(ii), e hē fakataulia i hō he feagaiga na fai ma Niuhila i te kamataga aloakia o te Tulafono Fakavae tenei, ma hō he feagaiga venei e tāmau ai ia Tokelau mai te taimi na haini ai.


MATAKUPU FAKAOPOOPO

  1. Kamataga Aloakia
    1. Ko te Tulafono Fakavae tenei, e kamata oi aloakia i te taimi e fakahēai ai te Tulafono a Tokelau 1948.

  2. Puipuiga
    1. Ko kilatou uma e taukavegia nā Tofi Filifilia Fakamua, ma te Kaufaigaluega Tautua Fakamua a Tokelau, i te taimi lava tena ka ko hēki kamata aloakia ai te Tulafono Fakavae tenei, e fakaauau pea i nā galuega kafai kua uma te fakaaloakia o te Tulafono Fakavae tenei, fakatatau ki nā nofoakiga ma nā tukutukuga na tofia ai, ma e veia lava ni tofiaga na fai i lalo o te Tulafono Fakavae tenei.

  3. Fakamahinoga Maualuga ma Fakamahinoga mo nā Apili
    1. Ke pa atu ki te taimi e fatu ai e te Fono Fakamua he tulafono e kehe mai, ko te Fakamahinoga Maualuga ma te Fakamahinoga mo nā Apili a Niuhila, e fakaauau pea ma Fakamahinoga Maualuga ma Fakamahinoga mo nā Apili a Tokelau, ma, i te fakaaogāga o to lā mafai-fakamahino i Tokelau, e fakaaogā ai te tulafono a Tokelau.

    2. Ko nā fakahinoga uma i te tulafono a Tokelau ki te Fakamahinoga Maualuga ma ko te Fakamahinoga mo nā Apili a Niuhila e hui ke fai ma fakahinoga ki te Fakamahinoga Maualuga, ma, ko te Fakamahinoga mo nā Apili a Tokelau.

  4. Ko nā tulafono e i ei nei
    1. Vāganā e kehe mai he fakamatalaga e taku mai i te Matakupu Fakaopoopo tenei, ko nā tulafono uma kua aloakia i Tokelau i te taimi lava tena ka ko hēki kamata aloakia te Tulafono Fakavae tenei, fakatahi ai ma nā huiga uma e manakomia ke fai mo to latou fakatinoga i lalo o te Tulafono Fakavae tenei, e fakaauau lava te aloakia ke veia lava na fatu i lalo o te Tulafono Fakavae tenei.

    2. Mo te fakaheaiga o ni mahalohaloga e takutino atu i te tuhituhiga fakatulafono mai te Kuini e aofia ai te Ofiha o te Kovana Hili o Niuhila e tatau ke fakaauau te fakaaloakia veia he vaega o te tulafono a Tokelau.

    3. Ko nā tulafono i lalo, ko na tulafono ia e fakahino kiei te palakalafa (1), e tatau ke kavea ni Tulafono o te Fono Fakamua ma e tatau ke fakaauau to latou aloakia –

      1. Tulafono e Fakaha ai nā Maina 1998;

      2. Tulafono o Femalagāaki I te Ea (Vāganā te Vāega 8A);

      3. Tulafono mo te Puipui Fakavaomalo 1971;
      4. Tulafono Puipui Fakavaomalo 1968;
      5. Maliliega i Geneva 1958;
      6. Huiga o ni Tulafono na fai i lalo o ho he Tulafono i luga teia e aloakia i Tokelau ka ko heki kamata aloakia te Tulafono Fakavae tenei.
      7. Tupe Hiliva (Tupe Fakameaalofa) Tulafono (Numela 2) 1996;

      8. Tupe Hiliva (Tupe Fakameaalofa) Tulafono 1997;

      9. Tupe Hiliva (Tupe Fakamealofa) Tulafono 1999;
      10. Tupe Hiliva (Tupe Fakamealofa) Tulafono 2003;
    4. Ko nā tulafono uma ieia e fakahino kiei te palakalafa 3-
      1. Ki Niuhila e hui ke fakahino ki Tokelau, vāganā e manakomia kē kehe te fakauigaga;

      2. Ki te Ulu Fakatonu o Tokelau, e hui ke fakahino ki te Fono mo te Malo Fakaauau;

      3. Ki te Kovana Hili ma Fakatonuga a te Fono e hui ke fakahino ki te Fono Fakamua ma ki nā Tulafono o te Fono Fakamua, vāganā e manakomia ke kehe ai he fakauigaga;

      4. Ki te Tuhituhiga Fakailoa a te Malo o Niuhila e hui ke fakahino ki te "Fakaaliga Fakamua".
    5. Tulafono a Tokelau 1948, ma te Tulafono a Tokelau (Tai Fakaatunuku ma te Hone Fagota Katoa) 1977 e he fakaauaua tona aloakia i Tokelau kafai kua fakaamanakia te Tulafono Fakavae tenei.
    6. Ko naTulafono mo Pulepulega 1993 kua fakaheai;

  5. Ko nā mea e tutupu ona ko nā huiga
    1. I te kamataga aloakia o te Tulafono Fakavae tenei, ko nā fakatātiaga mo he tulafono e i ei nei, ieia kua opotia i loto o te Tulafono Fakavae tenei, e fakahēaogā e te Tulafono Fakavae tenei.

    2. Ona ko te palakalafa (1), ko te mea ia kua fakahēai ai nā vāega ienei-

      1. Nā Tulafono Fakatonutonu a te Fono Fakamua 1(1), 1(3), 1(4), 1(15), 3(1), 3(2), 4, 5(3), 5(5), 9, 11, 12 ma te 13;

      2. Nā Tulafono o Āiātatau o Tagata 2003;

      3. Nā Tulafono o te Kaufaigaluega Tautua 2004, vāega 3(3);

      4. Nā Tulafono o nā Holigātulafono, Faiga e fai ai ma nā Fakamaoniaga 2003, vāega 112(1).
    3. Ko nā fakahinoga uma i loto o nā tulafono e iei nei e takua ai te Mālō o Tokelau, i ho he auala lava e fakamatala ai, kua hui ke fakahino ki te Mālō o Tokelau.


FAKAUIGAGA O NA KUPU O TE TULAFONO FAKAVAE

Fakatomuaga palakalafa 4:

"Taua lahi" E he takua i te fakapapalagi he kupu = "very" important

Fakatomuaga palakalafa 6:

"Atiake" Ko ietahi kupu e kaiga fakatahi, poupouaki, fatufatu = raising

Fakatomuaga palakalafa 5:

"Fakanauga" Ko na naunauga, mokomokoga, moemitiga o tagata= wish

Fakatomuaga palakalafa 9:

Vaega 2 palakalafa 1:

"Nuku" Ko na nuku o Atafu, Fakaofo ma Nukunonu = village ma te community

Fakatomuaga palakalafa 13:

"Manakoga" Ko na mea e tatau lava ke maua e tagata= need

Vaega 1:

"Fenua" Ko na fenua o Atafu, Fakaofo ma Nukununou= island

Vaega 1:

"kogatai fakalotoifale" mai te namo, uluulu, ki na matautua = internal waters

Vaega 1:

"Tai hiko takamilo" mai na matautua ki te 12 maila ki moana = territorial waters

Vaega 2(2):

"filifili" = elect/designate

Vaega 3:

"Nofoakiga a na hui fono o te Fono Fakamua" E fakahino ki te nofoakiga a na Faipule e 3 tauhaga

Vaega 3; 4; 5:

"hui" ma te "uhufono" = members/delegate o te Fono Fakamua

Vaega 3(4); 7(3); 10(2)(iii):

"I te tulaga" pe ko te "Kafai e" = Where

Vaega 4:

"Tokalahiga" = e hilia i te 50% te aofaki o te palota a te Fono Fakamua

Vaega 4:

"Tulafono Fakatonutonu a te Fono Fakamua" Ko na Tulafono mo te Fono Fakamua = Standing Orders of the General Fono

Vaega 4(8):

"Fakamaonia" = validity/valid

Vaega 5:

"Fehokotakiga" I tu valevale tau fehokotakiga = Telecommunication

Vaega 5:

"Pulepulega o te Tupe a te Atunuku" = National Financial Management

Vaega 5:

"Fakahoahoaga o te tupe a te Atunuku" = National Budget Appropriation

Vaega 5:

"Taki aloakia" Ko na taki tuhituhia mo ni fakatatiaga ke fakaaloalogia = Policy

Vaega 5:

"Mamalu o te Atunuku": E aofia ai te fakamoemoegia, fakatalitonugia ma te fakatuatuagia = National Integrity

Vaega 5:

"Tino ao tupefakamanatu": Ko te tino fakaputu tupe fakamanatu ke fakatau, pe fakamealofa pe fakafehuiaki. = Coin Collectors

Vaega 5(2)(ii):

"mulimulitaki" = following

Vaega 5(2)(ii):

"fakamaonia" = ke fakamaonia fakatetulafono = ratified

Vaega 5; 7:

"Onoonoga"; e fakahino foki ki te kupu kikila = Consideration

Fakatomuaga palakalafa 5: Vaega 12(4):

"aganuku" = culture ka ko te "tu ma aga" = custom

Vaega 5(1); Vaega 10(1):

"pulepule" = administer/manage

Vaega 6(1):

"Galuega Fakatino ai te pule a te Fono Fakamua" : Ko na galuega valevale e gafa ma te Fono Fakamua. = Executive Business of the General Fono

Vaega 6(1):

"Pulepulega o matakupu a Tokelau": Ko na matakupu uma lele a Tokelau =Administration of Tokelau

Vaega 6(1):

"Fono a te Malo Fakaauau"= Council for the Ongoing Government

Vaega 6(2):

"Malo Fakaauau" = Council

Vaega 6(4):

"filifilia" = chosen/appoint

Vaega 6(5):

"galuega fakaauau a te malo o Tokelau" = ongoing activities of the government of Tokelau.

Vaega 7:

"Fatuga o na Tulafono": Ko te fatufatuga o na tulafono a Tokelau e te Fono Fakamua = Law Making

Vaega 8:

"Mafai Fakamahino" Ko te mafai ke fakamahino ai he matakupu i lalo o te "Tulafono a Tokelau mo na Holigatulafono, Faiga e Tatau ke fai ma na Fakamaoniaga 2003" = jurisdiction

"taku mai" = provided

Vaega 8:

"Fakamahinoga" fakamanino mai i te Tulafono Tukufakatahiga a na nuku 1987 (fakahino ki na fakamahinoga a na Komehina Tulafono) ma e fakahino foki ki te koga e fai ai ho he fakamahinoga = court

Vaega 8(1)

"Komiti mo na Apili": Fakamahinoga e kave ki ei na tagi, talohaga ke toe iloilo te fakaikuga a te Komehina Tulafono = Appeal Committee

Vaega 8; 9:

"Komehina": E fakahino ki te Komehina Tulafono e vena foki te fakakupuga "tofi o te tulafono" e fakapitoa ki te tofi e fakauluulu ki ei he fakamahinoga (judge) = Commissioner, judicial office

Vaega 8; 9; 13:

"Agavaka": E aofia ai foki te iloa, hikili e manakomia mo he galuega = qualifications

Vaega 8(2)

"Nofoakiga ma Tukutukuga": E fakahino ki te mataloa o te taimi e taukave ai te tofi ma ona fakatatiaga = Terms and Conditions

Vaega 8(2); 10(1):

"manakomia" = necessary/required

Vaega 9; Vaega 13(1):

"Tofiaga" = appointment

Vaega 9(2):

"Vaitaimi" Fakahino ki te mataloa e taukave ai te tofi =period

Vaega 10(2):

"Ke fakamahino": ko te fakatinoga o te fakamahinoga = try

Vaega 10(2):

"Matakupu e fakamahino": Ko te matakupu e fakamahino i te fakamahinoga = case

Vaega 10(2):

"lukitau fakamaonia": ko he teteke ki te fakamahinoga a te Komehina Tulafono ma kua fakamaonia = Valid Challenge

Vaega 10(3); Vaega 11(4):

"Fakaaoga" = exercise/use

Vaega 12:

"Punaaga o na Tulafono" = sources of law

Vaega 12(1):

"hilihili lava" = supreme

Vaega 12(3):

"taki" = principles

Vaega 13:

"Kaufaigaluega Tautua" = Public Service

"Kaufaigaluega Tautua a te Atunuku" = National Public Service

"Kaufaigaluega Tautua a he Nuku" = Village Public Service

Pepa katoa:

"Fakatatau" = E fuafua ki ei = in accordance with ma te subject to

Pepa katoa:

"Tulafono" ko na tulafono (law) tuhituhia a te Fono Fakamua e fatu ma pahia mo Tokelau kae ka fai kua pahia kua tuku ki ei te igoa rules

Pepa katoa:

"Taupulega": Ko na Taupulega e tolu a Tokelau i na nuku takitahi

Pepa katoa:

"fakatino" = conduct/conducted/implement

"fakahinoga" = reference/respectively

"e hui" = amended

Vaega 4(3)(iii)

"Fakatonuga a te Fono" = Order in Council

"Nuhipepa a te Malo o Niuhila" = New Zealand Gazette