TOKELAU MA TANA FAIGA FILIFILIGA MO HE FAIGAMALO
Tala Fakaholopito o te Faiga Filifiliga mo he Faigamalo
Ko te vaega tenei e fakamatala auiliili te talaaga o te fakaheai ona kolone ma te tonu a Tokelau ke fai ha na faigapalota fakapitoa.
Matakupu:
Atiakega Tau Politikale i Tokelau
Te Malo Kaufakatahi ma te Fakaheaiga ona Kolone
Ikugafono a te Kapeneta a te Malo o Niuhila ma te Fono Fakamua Fakatatau ki te Faiga Filifiliga mo he Faigamalo
Kotokotoga o te Tulafono Fakavae o Tokelau
Ko te vaega tenei e tuku atu he malamalamaga e uiga ki na tulafono o te malo o Tokelau.
Matakupu:
Tapenaga o te Tulafono Fakavae
Ko na vaega takitahi o te Tulafono Fakavae
Kotokotoga o te Feagaiga mo he Hokotaga Haoloto
Ke tuku atu he malamalamaga e uiga ki na vaega taua o te afifiga e fai agai ki ei te palota ite Faigapalota Fakapitoa o te 2007 ma ietahi vaega e fakamautinoa atili mo te lumanaki kafai e talia te afifiga ote feagaiga.
Kikilaga Fakakatoa ki te Feagaiga Hokotaga Haoloto
Ko na Vaega Takitahi o te Feagaiga Hokotaga Haoloto
Faigapalota Fakapitoa ote 2007
Ko te vaega e fakamatala na fekuikuifakiga e uiga ki te fehili o te faigapalota fakapitoa ma na tulaga e ono tulaki mai kafai e talia pe he talia foki te afifiga.
Matakupu:
Fekuikuifakiga o te Faiga Palota Fakapitoa
Faiga Palota o te Palota Fakapitoa
Ikuiga o te Faiga Palota Fakapitoa = Talia
Ikuga o te Faiga Palota Fakapitoa = He Talia
TALA FAKAHOLOPITO O TE FAIGA FILIFILIGA MO HE FAIGAMALO
Atiakega tau Politikale i Tokelau
I te tauhaga 1889, na tuku ai ia Tokelau ki lalo o te puipuiga a te malo o Peletania na motu ko Atafu, Nukunonu ma Fakaofo i lalo o te igoa ko te Union Islands. I te tauhaga 1916, na opo atu ai ia Tokelau ki lalo o te kolone o Kilipati ma Elise.
I te tauhaga 1926, na tuku ai ia Tokelau ki lalo o te pulega a te malo o Niuhila. I te tuhaga 1949, na kavea ai ia Tokelau ma vaega o Niuhila i lalo o te Tulafono Fakapalemene 1948 (Tokelau Act 1948).
Ko te afifiga ma te filifiliga mo he hokotaga haoloto na kamata tapena mai i te 2003 i luga o Tokelau ma ni fakatalatalanoaga foki ma te malo o Niuhila.
Ko te fakaheaiga o te tulaga nofo kolone ko he tulaga tena e lagolago malohi e atunuku o te lalolagi.
Ko na tonu e a Tokelau. E he a te malo o Niuhila. E he a te Malo Kaufakatahi foki.
Te Malo Kaufakatahi ma te Fakaheaiga ona Kolone
E iei te aia tatau ona fenua nofo kolone ke filifilia haoloto ai to latou lumanaki. Ko tenei aia tatau na fakavae i te 60 tauhaga kua teka ona ko na afainaga tulaga he lelei nae pologa ai te lahiga ona fenua nofo kolone mai na faiga ma na galuega nae fakatino e na fenua nae pulea kilatou.
I te 60 tauhaga taluai, nae ova atu i te 80 fenua nae pulea fakakolone i te lalolagi, kae i te taimi nei e tuha pe toe 16 ia fenua koi pulea fakakolone ma ko ienei fenua ko ni fenua taigogole uma.
Ko te mafaufauga ke fakaheai te kavea o Tokelau ma fenua e pulea fakakolone e pogai mai i na tulafono faka-va-o-malo ma e lagolago malohi lele e te Malo Kaufakatahi. E iei te fiafiaga o te Malo Kaufakatahi i te kavea kehe o Tokelau ma fenua e pulea fakakolone ma e fakamamafa pea e ia, ko te filifiliga e mo Tokelau ma ko te taimi ko he filifiliga foki lava tena e a Tokelau.
E tolu ia auala e mafai ai he fenua pulea fakakolone ke filifili ai hona faigamalo: tutokatahi, hokotaga haoloto, pe kavea ma vaega (o te fenua te e pulea ia).
Ko te uiga o te tutokatahi ko te fenua tena kua ia te ia te mafai katoatoa i a na matakupu.
Ko te hokotaga haoloto e mahani uiga veia ko fenua e iei tona hokotaga fakapitoa ma he fenua tutokatahi ma e faifaimea fakatahi i na itu tau ki te hitiheni, lagolago i na itu tau tamaokaiga ma te puipuiga.
Ko te opotia o he fenua ma vaega o he tahi fenua ko tona uiga ko te fenua tena kua tuku fakatahi ma he tahi fenua ma ka pulea e ve he itumalo.
Ikugafono a te Kapineta a te Malo o Niuhila ma te Fono Fakamua Fakatatau ki te Faiga Filifiliga mo he Faigamalo
Ko na taki o te pepa muamua o te Feagaiga mo he Hokotaga Haoloto i te va o Niuhila ma Tokelau na talanoagia ma mulimuli ake na pahia e te Fono Fakamua ia Aukuho 2005. Ko te pepa tenei na pahia e te Kapeneta o te Malo o Niuhila ite aho 21 Novema 2005.
I te mahina o Aukuho 2006, na tonu ai te Fono Fakamua ke fai he faiga palota fakapitoa ite mahina o Novema 2007 ke kikila ai pe tatau ia Tokelau ke kavea ma atunuku e hokotaga haoloto ma Niuhila fatu ki na aiaiga e takua i loto o te Feagaiga mo he Hokotaga Haoloto.
I te faigapalota fakapitoa ia Novema 2007, ko te fehili, pe tatau ke fakamuta te kavea o Tokelau ma kolone kae fakavae he hokotaga haoloto ma Niuhila fatu ki na taki ma na aiaiga e ve ona takua i na tuhituhiga i te afifiga.
Fakailoga o te Atunuku
Ko te iei o ni fakailoga o te atunuku e heai hona hokotaga ki te tonu agai ki he faiga filifiliga mo he faigamalo. Ko na fakailoga o te atunuku e tau ki te fakamateaga o he atunuku. Ko te vaega tenei e kehe mai ai ma te fehili pe he kolone ia Tokelau e o Niu Hila pe heai.
Laumua
Ko te koga mo te malo ko te nuku e nofoia ai te Fono Fakamua i teia taimi.
Ko te tukutukuga tenei e fakaauau, pe fai pe he faia he faiga filifiliga mo he faigamalo ma Tokelau, vagana kua kehe mai ai he tahi fakaikuga ma te Fono Fakamua.
Ko te mafaufauga mo he "laumua" e veake e tumau ai na galuega tau pulepulega. Ko te natula o Tokelau ko na nuku e 3 ko ni koga kehekehe mo te pulepulega.
TULAFONO FAKAVAE O TOKELAU
Atiakega o te Tulafono Fakavae
Ko te galuega ki te Tulafono Fakavae na kamata muamua e na komiti a na nuku i loto o te 1990. Na fakailoa e te Fono Fakamua ko te 1995 ko te "Tauhaga o te Tulafono Fakavae" ma na fakatino na fonotaga fakaakoakoga agai ki te tulafono fakavae i na nuku. Ko na mea na maua mai ina akoakoga ienei, ite 1996 na fatu ai he fakaataataga muamua o te Tulafono Fakavae e te Fono Fakamua. Ko te lahiga ona fakamatalaga i te Ata Nenefu Muamua, veia ki te Fakatomuaga, na toe tuku ki loto o te Tulafono Fakavae te e iei nei.
Ko te Tulafono Fakavae e fau i ni tulafono taua mo te malo o Tokelau. E patino lahi ki te malo fakateatunuku o Tokelau. E fatu i luga o na nuku e 3.
Ko te Tulafono Fakavae ko te tulafono fakapitoa. Ko te tino ia o te ulu. Ko ona aka e malolohi i loto o na nuku o Tokelau ma e i loto ai na vaega taua mo te malo o Tokelau i tona tulaga fakateatunuku.
Ko na tulafono a te Fono Fakamua ko ni tulafono mahani. E fakatuhatuha kilatou ki na lala o te ulu. E fakalagolago ki te tino o te ulu. Ko na lauulu ma fuaulu e ve ko na tonu fai i lalo o na tulafono. E tumau pea te tino kae ko na lala ma na lau e ono hui.
Ko te Tulafono Fakavae e taua mo te faiga malo o Tokelau - e kehe mai ma te fehili pe tatau ia Tokelau ona fai hona faiga malo. Ko te Tulafono Fakavae ko he matakupu e a Tokelau ma e mafai ke hui i ho he taimi fakatatau ki te vaega kua fakatatia mai ai mo na huiga.
Ko te Tulafono Fakavae na tuhi e Tokelau. E kehe mai ai ma te Atu Kuki ma Niue ona ko a latou Tulafono Fakavae na tuhi e Niuhila.
Taliaga o te afifiga e manakomia ai ni tama huiga ki Tulafono Fakavae o Tokelau ke atafia ai te hokotakiga fou ma Niuhila kae maihe te fakaauau o te fakaaogaga e Tokelau na fakamahinoga a Niuhila.
Ko na Vaega o te Tulafono Fakavae
Fakatomuaga
E fakamaumau i te Fakatomuaga na lagona taua o Tokelau e ve ko te fakataua o te Atua, faifaimea fakatahi ma te felagolagomaki, haoloto i ana tonu fai, aganuku ma na tu ma na aga, kaiga, ola malolo, akoga ma he olaga lelei.
Ko na taki e atafia i te Fakatomuaga e iei tona tulaga taua i te fakauigaga o te Tulafono Fakavae ma ietahi tulafono.
Olohega
Ko Olohega e takua i te fakatomuaga ki te Tulafono Fakavae o Tokelau. E takua ona ko he vaega o te tala fakaholopito ma te tala o te aganuku o Tokelau. Ko te galuega a Tokelau mo hana filifiliga mo he faigamalo e heai hona afainaga ki te tulaga o Olohega. Ko Olohega ko he vaega e o te USA (Feagaiga o te Tokehega). Ko te tulaga tenei e ono faigata ona toe huia. E he mafai ke toe hui vagana ko he maliega ma Amelika. Ko Olohega eo latou e takua i te tulafono a Amelika Hamoa. Ko te aia tatau a kilatou eo latou ia Olohega e pulea e te tulafono a Amelika Hamoa.
Fakauigaga o Tokelau - Vaega 1
Ko te fakauigaga o 'Tokelau' e patino ki na koga fenua o ia ma e ono aofia ai ni koga tai fou e maua i lalo o na tulafono a te lalolagi.
Ko na Nuku - Vaega 2
Ko na nuku ko te punaaga ia o te pule i Tokelau. Ko te tulafono kautu ki na nuku ko te Tulafono mo te Tukufakatahiga ona Nuku 1986 (Village Incorporation Rules 1986).
Fono Fakamua -Vaega 3,4,5
Hui Fono ki te Fono Fakamua
Ko te aofaki o na hui ki te Fono Fakamua e kaiga ki te aofaki o tagata i na fenua takitahi.
Ko na hui e filifila e na nuku takitahi ma e olotutuha te nofoia i te tofi ma te nofoakiga a te Faipule.
Fonotaga
Ko na fonotaga a te Fono Fakamua e fakatino i he aofaki e he i lalo ifo o te taki lua i te tauhaga i ni aho e malilie kiei te Malo Fakaauau.
Ko te aofaki o hui e nofoia i te fonotaga a te Fono Fakamua ke aloakia ai hana tonu e he i lalo ifo o te 2 vae 3 o te aofaki ona hui, e aofia ai ni hui mai na nuku takitahi e he i lalo ifo o te toka 4.
Ko te faiga o he tonu e kui atu i he palota ma e ioe te tokalahiga.
Ko te Fono Fakamua e pulea i ana Tulafono Fakatonutonu. E aofia i na Tulafono Fakatonutonu na tulafono mo ana fekuikuiakiga.
Ko te koga mo te malo ko te nuku e nofoia ai te Fono Fakamua i teia taimi.
Ko te mafaufauga mo he "laumua" e veake e tumau ai na galuega tau pulepulega. Ko te natula o Tokelau ko na nuku e 3 ko ni koga kehekehe mo te pulepulega.
Malohiaga Faitonu
Ko na malohiaga fai tonu o te Fono Fakamua e patino ki na matakupu e tofu hao ki ei te atunuku e ve ko te tupe fuafua, tautuaga fakamua, femalagakiga ma fehokotakiga.
Ko te faiga o he maliliega fakavaomalo e fakatino e te Malo Fakaauau. Ko na maliliega fakavaomalo e aloakia oioti i he ikugafono a te Fono Fakamua.
Mo te hainiga mo Tokelau e fakatino e te Ulu o Tokelau pe ko na Faipule e 3 i he latou tonu.
Fono mo te Malo Fakaauau o Tokelau -Vaega 6
Fauhaga
Ko te Malo Fakaauau ko te komiti fakaauau a te Fono Fakamua. Ko na hui i loto ko na Faipule e 3 ma na Pulenuku e 3. Ko te Ulu o Tokelau ko te Fakauluuluga o te Malo ma ko te tofi tenei fehuihuiaki ki na Faipule.
Mafai Faitonu
Ko na tiute o te Malo Fakaauau e aofia ai te fakatinoga ona pihinihi fakaauau a Tokelau. E heai he malohiaga ke pahia ni tulafono. Ko te Malo Fakaauau e fai ma lipoti ki te Fono Fakamua.
Fakauluuluga o Fenua
I lalo o te Tulafono Fakavae, ko te tiute o te Fakauluuluga o Fenua (Head of State) ko he tulaga fakaaloalo oioti. Ko na tiute fakatemalo e fakatino i na aho takitahi e te Ulu o Tokelau ma te Malo Fakaauau o Tokelau.
Ko te Fakauluuluga o Fenua ko te Tupu pe ko Kuini o Liko o te Kaukaiga o Niuhila. Ko te Fakauluuluga o Fenua i te taimi nei ko te Kuini Elihapeta II. Kafai e fai he faiga malo mo Tokelau, ko he faiga malo i he hokotaga haoloto ma Niuhila ko tona uiga e tumau pea te Fakauluuluga o Fenua.
Fatuga o na tulafono-Vaega 7
Ko he fakatu mo he tulafono e mafai ke laga i te Fono Fakamua e ho he hui ki te Malo Fakaauau.
E tatau ona fakatalanoa na Taupulega ka ko heki laga i te Fono Fakamua pe i te toe tuku atu kiei e te Fono Fakamua.
Kafai e iei he tulafono e manakomia fakavave, e mafai ke pahia kae heki fakatalanoagia te Taupulega. I he tulaga venei, e fokotahi te mahina mo na Taupulega ke fakailoa atu ki te Malo Fakaauau kafai e he talia e ia te tulafono.
Fakamahinoga a Tokelau - Vaega 8,9,10,11
Ko na fakamahinoga ko te Fakamahinoga a na Komehina, Fakamahinoga Maualuga ma te Fakamahinoga mo na Apili.
Fekuikuiakiga e maua i loto o te Tulafono Fakavae pe i na Tulafono a te Fono Fakamua.
Ko na Komehina e filifilia e na Taupulega takitahi fakatuhatuha ki ana hihitemi ma e tofia e te Fono Fakamua. Ko na Komehina e tofia mo he 3 tauhaga.
Ko te Fakamahinoga Maualuga e iei tana pulega lautele i Tokelau.
E mafai e te Fakamahinoga Maualuga ona fakaaoga ona mafai i luga o Tokelau pe ko fafo o Tokelau.
Punaaga o te tulafono - Vaega 12
Ko na punaaga o te tulafono ko te Tulafono Fakavae, na tulafono a te Fono Fakamua, na tulafono a na nuku, na tu ma na aga a Tokelau ma na taki lautele mo na tulafono a te lalolagi.
Kafai te ikuga o te Faigapalota e talia, ko te Tulafono Fakavae ko te tulafono pito hili o na maualuga i Tokelau.
Ko ietahi tulafono uma e tatau ona olotutuha ma te Tulafono Fakavae. Ko na tulafono e he olotutuha e he taulia.
Tautuaga fakamua -Vaega 13
Ko te tofiaga o te kaufaigaluega tautua e fua ki te iloa ma te mafai.
Ko te kaufaigaluega tautua e fakagalue fakatuhatuha ki na Tulafono a te Fono Fakamua.
Tupe - Vaega 14
Ko na tupe fakamua e totogi ki loto o te tuhi tupe a te malo o Tokelau.
E mafai oioti oi tokehe mai he tupe i te tuhi tupe a te malo o Tokelau kafai e fakataga i te tupe fuafua (budget) ma e olotutuha ma na Tulafono a te Fono Fakamua.
Ko na lafoga e mafai oioti ke fakatonu kui atu i he Tulafono a te Fono Fakamua.
Fenua - Vaega 15
Ko na fenua uma ei lalo o te pulega a na Taupulega vagana e tuhia i te Tulafono Fakavae pe i he tulafono a te Fono Fakamua.
Ko na fenua fakateaganuku e taupau fakatatau ki na tu ma na aga mahani a te nuku tena.
Ko na fenua fakapitoa e he ni fenua fakateaganuku.
Ko na matakupu uma e fakafehiligia ai pe o ai na fenua fakapitoa e gafa ma te Fakamahinoga Maualuga.
E he mafai he fenua pe he hao ki he fenua ona fakaheke ki he tino e he he Tokelau.
E mafai ke kave he fenua ke fakaaoga e te atunuku, kae e mafai oioti kafai e iei he maliliega i te va o te nuku tena ma te malo o Tokelau.
Aia Tatau a tagata - Vaega 16
Ko na aia tatau a tagata e atafia i te Takutinoga Fakalauaitele o Aia Tatau a Tagata (Universal Declaration of Human Rights) ma e toe fakaleo i te International Covenant on Civil and Political Rights.
Ko te aia tatau a tagata tautokatahi e fakaaoga fakatuhatuha ki te faka-Tokelau i luga ona nuku.
E gafa ma te Malo Fakaauau ni tuhi apalai mo te holia o he aia tatau a he tino.
Ko te tonu a te Malo Fakaauau ko te tonu lava ia ma e fakamamafa e ve ko he tonu a te Fakamahinoga Maualuga (High Court).
Hitiheni - Vaega 17
Ko te hitiheni o Tokelau ko te hitiheni Niuhila.
Ko na tuhi malaga ko ni tuhi malaga Niuhila.
Ko te tulafono e iei nei e fakaauau i te ata fakaataata o te maliliega fakavaomalo.
Huiga ki te Tulafono Fakavae - Vaega 18
Ko te Tulafono Fakavae ko he matakupu patino ki Tokelau ma e mafai ke hui i ho he taimi fakatuhatuha ki na aiaiga i loto.
Ko na tulafono e iei nei i te Tulafono Fakavae e hui to latou tulaga i te taimi o he faiga malo. Ko na tulafono e tamau i te taimi tena. Ko tona uiga e mafai oioti ke hui kafai e malilie kiei na Taupulega e 3. Ko he palota mahani i te Fono Fakamua e tonu i he tokalahiga faigofie.
Kamata Aloakia ma Fakaauauga ona Huiga ki na matakupu - Vaega 19
Ko te Tulafono Fakavae e kavea ma tulafono hilihili a Tokelau kafai e fakaheai te Tulafono Fakapalemene a Tokelau 1948.
Kafai te Tulafono e fakaloakia, ko ki latou uma e taukavegia na tofi filifilia ma te kaufaigaluega tautua e fakaauau pea ina galuega ma veai lava ni tofiaga na fai i lalo o te Tulafono Fakavae tenei.
Ko te Fakamahinoga Maualuga ma te Fakamahinoga mo na Apili a Niu Hila e kavea ma Fakamahinoga Maualuga ma Fakamahinoga mo na Apili a Tokelau ma i te fakatinoga o latou mafai fakamahino i Tokelau e fakaaoga na tulafono a Tokelau.
Ko te lahiga ona tulafono e iei nei e fakaauau te aloakia ke pa lava ki te taimi e fakaaloakia ai te Tulafono Fakavae.
KOTOKOTOGA O TE FEAGAIGA MO TE HOKOTAGA HAOLOTO
Kikilaga Fakakatoa ki te Feagaiga o te Hokotaga Haoloto
Ko hea te Feagaiga?
Ko he maliliega fakavaomalo ko he konekalate e pulea i lalo o na tulafono a te lalolagi.Ko he maliliega fakavaomalo e tuhituhia. Ko he maliliega fakavaomalo ko he maliliega i te va o ni fenua.
Ko hea te Hokotaga Haoloto?
E mafai ke kikila ki he moli e huhulu ko te tahi itu ko te opotia ka ko te tahi itu ko te tutokatahi. Ko te Hokotaga Haoloto ko te lototonuga. Ko te Hokotaga Haoloto ko tona uiga ko te atunuku tena kua pulepulea e ia ana tulafono ma e iei foki tona hokotaga fakapitoa ma he atunuku e tutokatahi ma maua e ia te hitiheni at atunuku tena ma vena ona tuku atu ki ei na lagolago tautetamaokaiga ma puipuiga.
Ko te Opotia ko tona uiga ko te fenua tukufakatahi ki loto o he atunuku ma ka kikila veai he itu malo o te atunuku tena.
Ko te Tutokatahi ko tona uiga ko he atunuku kua ia te ia te mafai katoatoa ke pulepule ai na matakupu aofia ai te hitiheni.
Ko hea te tiute o te Feagaiga o te Hokotaga Haoloto?
Ko te Feagaiga ko he maliliega ma Niuhila e tamau ai mo Tokelau na aiaiga e iei i te taimi nei mo te lumanaki. Ko he feagaiga ma Niuhila e tamau ai na fehokotakiga ma e lagolago ai e te palemene a Niuhila. Ko te feagaiga e fakamakeke ai te hokotaga ko tona uiga ko te leleiga kua puipui ai ia Tokelau.
Ko te feagaiga e mafai ke tamau na malamalamaga o te 3 tauhaga e iei i te taimi nei agai ki te tamaokaiga ma maliliega mo te lumanaki. Ko te feagaiga e lahi atu ai foki te puipuiga mo Tokelau i ni huiga ki na taki pe ni polihi (policy) i Niuhila.
Ko te afifiga o te feagaiga e atafia ai te tulaga e iei nei. Ko te talia o te afifiga e tamau ai na aiaiga e iei nei ma ni fakamaoniaga fakaopoopo o te malu puipuia tau tupe ma na matakupu tau va ki fafo.
E manino te fakakupuga i te afifiga o te feagaiga ma na pepa fakaopoopo ko Tokelau e tumau tana fehokotakiga ma Niuhila. E fehokotaki ma Niuhila i te Liko o te Kaukaiga o Niuhila teia e aofia ai te Atu Kuki ma Niue.
Ko te afifiga o te feagaiga e he mo te tutokatahi; ko tona uiga e heai he hitiheni Tokelau. E fakaauau pea te hitiheni Niuhila o tagata Tokelau.
I te afifiga o te feagaiga e manakomia ia Tokelau ke gafa ma tona malo. E heai he pulepulega mai Ueligitone. Ka fakaheai foki te mafai i Ueligitone ke fatu ni tulafono mo Tokelau pe pulepule na tautuaga a Tokelau.
E vehea ona afaina na aia o tagata Tokelau e nonofo tumau i fafo i te afifiga o te feagaiga tenei?
E heai he afainaga o te feagaiga ki tagata Tokelau e nofo mau i fafo. Ko a latou aia tatau e pulepule e te fenua kua nofo mau ai.
Ko te tulafono femalaagakiga a Tokelau e tuku mai ai te aia he fakatapulagia mo tagata Tokelau uma ke ulufale atu ai ki Tokelau e tuha pe ni hitiheni vehe toki latou.
Ko na aia ki na fenua i Tokelau, aofia ai na Tokelau e nonofo i fafo, e he afaina i te havaliga ki he filifiliga mo he faigamalo.
Ko na Vaega o te Feagaiga o te Hokotaga Haoloto
Fakatomuaga
Ko te Fakatomuaga e fakamaumau ai na vaega taua o te hokotaga haoloto ite va o Niu Hila ma Tokelau. E fakamau ai foki na taki o te faigapaaga ma na uiga ma na lagona taua ei a tekilaua mo te fakaauauga ote atiakega o to la hokotaga.
Mafutaga o te Hokotaga Haoloto-Vaega 1
Ko na taki taua o te mafutaga hokotaga o te hokotaga haoloto ko - faigapaaga, faifaimea fakatahi, na uiga ma na lagona taua ei ia tekilaua, fakaaloalo mo te aia tatau a te tagata, fakaaloalo na taki a Malo Kaufakatahi.
Aganuku ma na Tokaga Fakateaganuku-Vaega 2
Kua folafola e Niuhila ke puipui te aganuku a Tokelau i Niuhila ma Tokelau.
Hitiheni-Vaega 3
E fakaauau pea te hitiheni Niuhila i te tulaga e iei nei.
Lagolago tau te Tamaokaiga ma te atiakega o galuega lalahi - Vaega 4
Ko te hihitemi e iei nei mo te lagolago tau te tamaokaiga ma te atiakega o galuega lalahi kua fakamaonia mo te lumanaki.
Lagolago tau te pulepulega, iloa fakapitoa ma te poto patino- Vaega 5
E fakatino e Tokelau na tautuaga i Tokelau ma e mafai e ia ke talohaga ki Niuhila mo he fehoahoaniga tau te pulepulega, iloa ma te poto fakapitoa.
Fehoahoaniga mo na Fakalavelave Fakafuaheki ma na Mala- Vaega 6
E fehoahoani ia Niuhila kia Tokelau i ni tulaga e tautali atu ai ki na fakalavelave fakafuaheki ma na fakalavelave fakanatula. E aofia foki ia Tokelau i tana polokalame fehoahoani mo na fakalavelave fakafuaheki, ma na fakaleleiga i loto o te Pahefika.
Puipuiga fakafitafita, Haogalemu ma te Leoleoga o te Tai- Vaega 7
E fakaauau pea te gafa o Niuhila ma te puipuiga fakafitafita ma te haogalemu o Tokelau.
E fakaauau pea foki te fehoahoani o Niuhila kia Tokelau mo te leoleoga o tona tai, puipuiga o na fagotaga, ma na fakatinoga o na hakiliga ma na laveakiga.
Teuga Tupe Fakavaomalo a Tokelau- Vaega 8
E fakaauau pea te lagolago a Niuhila ki te Teuga Tupe a Tokelau i hana fehoahoaniga ki Tokelau i te hakilikiliga o ni lafoga mai ietahi fenua ma fakalapotopotoga.
E ono faigofie atu ke maua ni mealofa ki te Teuga Tupe a Tokelau kafai kua he he kolone o Niuhila.
E fakaauau pea te fai lafoga o Niuhila ki te Teuga Tupe a Tokelau.
Va ki fafo (International relations)-Vaega 9
E fakatino e Tokelau tana va ki fafo ma e iei foki tana aia ke fai ni maliliega fakavaomalo.
Ka lahi atu foki te haolotoga o Tokelau ke fakatu ni fehokotakiga tau maliliega fakavaomalo ma ietahi fenua i te itulagi ma e he manakomia he fehoahoani mai Niuhila ke fatu he maliliega fakavaomalo.
Kafai e talia e Tokelau te afifiga e fakamuta ai tona tulaga faka-kolone ma ka haoloto ai ia Tokelau ke maua e ia ni fehoahoaniga mai ietahi fenua.
E fakaauau pea te fehoahoani o Niuhila kia Tokelau i te fakatinoga o ana fehokotakiga va ki fafo i he fakatagi a Tokelau.
Fakatalanoaga- Vaega 10
E fakaauau ni talanoaga tafapili ma Niuhila ma Tokelau. E iei ni fonotaga fakaauau i te va o Niuhila ma Tokelau.
Huiga o te tulaga- Vaega 11
E iei te filifiliga mo Tokelau ke toe tatala na talanoaga ma Niuhila agai ki te natula o te fehokotakiga e fofou ia kiei. E haloto ia Tokelau ke tutokatahi i ho he taimi.
Pepa Lagolago - Vaeag 12
Ko na Pepa Fakaopoopo e malilie kiei ia Niuhila ma Tokelau i teia vaitaimi ki teia vaitaimi e auiliili mai na na fakamatalaga mo te fakatinoga o te Maliliega Fakavaomalo. Ko na pepa lagolago e mafai ke hui ite levolo ona Minihita.
Aho e aloakia ai- Vaega 13
Ko te Maliliega Fakavaomalo e aloakia i te aho e haini ai.
FAIGAPALOTA FAKAPITOA O TE 2007
Fekuikuiakiga o te Faigapalota Fakapitoaa
E iei te Komiti mo te Faiga Palota Fakapitoa mo te tukufakatahiga o te faiga palota ma te fakahalalauga o te ikuga.
E iei na Ofiha mo te Palota i na ofiha palota takitahi. Kua lahi a latou koleniga ma e taukikila e kilatou te ofiha palota tena ma gafa foki kilatou ma te faitauga o na palota. E heai ho latou hao ki hetahi vaega o te Faiga Palota Fakapitoa.
E iei te Lihi Lehitala a te Atunuku o Tagata Palota. Ko te lihi tenei e fatu ki te Lehitala o te 2005 ma e aofia kilatou e taulia kia Iulai 2007. Ko te lihi lehitala o te 2007 e fakapipiki fakamua i te 1 Aukuho 2007 i TALO ma ina Ofiha o na Taupulega ona nuku takitahi.
Palota i te Faigapalota Fakapitoa
Ko ai te taulia?
Ko te aia ke palota e patino ki tagata e nonofo i Tokelau. Ko te aia tenei na fakatu e te Fono Fakamua e ologatahi ma na tulafono o te lalolagi. I lalo ona tulafono o te lalolagi, ko na tino e nonofo i te kolone e fakatino e ki latou te aia ke fai he filifiliga faigamalo aua ko na tino ienei e ono afaina i te ikuga o te fakaheai o te kolone.
Ko tagata nofo mau i Tokelau e heai he latou aia ke palota i na faiga palota a Niuhila. Ko tagata nofo mau i Niuhila e heai he latou aia ke palota i na faiga palota a Tokelau pe ko te faiga palota fakapitoa mo he filifiliga faiga malo.
Ko te Tulafono o te Faigapalota Fakapitoa 2006 na pahia e te Fono Fakamua na fakatatia ai pe ko ai te taulia ke palota ma e iei na vaega fakapitoa e fakamuamua ai na fanau akoga, ma te kaufaigaluega tautua. I te aho e lehitala ai ko he tagata Tokelau e tatau ko he tino e nofo mau I Tokelau mo he 3 mahina hohoko i loto o te 18 mahina, ma he tino e he he tagata Tokelau e tatau ko he tino kua nofo tumau ma e he i lalo ifo o te 5 tauhaga. Ko na tino palota e lehitala mo te Faigapalota Fakapitoa ia Novema 2007 e tapunia i te 2 Iulai 2007.
Aho o te Palota
Ho he tino i te lehitala e mafai ke palota i te aho o te palota.
Ko te palota e tuhituhi, tautokatahi ma e fakalilolilo. Ko te hihitemi na fatu ke he iloa ai te palota a tagata tautokatahi pe he nuku e fokotahi. Ko te fakamaoni o te hihitemi e tautuku e Malo Kaufakatahi.
E fokotahi oioti te fakatu e kikila kiei ia tagata palota. E heai hetahi filifiliga e tuku atu kiei. Ko tagata palota e talia pe he talia te afifiga. Ko te he talia e he veake e talia ai hetahi hihitemi mo te lumanaki. Ko te he talia e he veake e lagolago ai ki te tulaga e iei nei, mo te opotia, pe ko hetahi tulaga. Ko te uiga moni, e he talia te afifiga e iei nei.
Ko te palota ko te palota a te atunuku. Ko na palota i na nuku e 3, i Apia ma tagata nofo tumau ei fafo e faitau fakatahi i he koga e fokotahi i te taimi e fokotahi. I te 2006 ko te ikuga o te palota fatoa fakahalalau i loto o he itula e fokotahi talu te tapunia o te palota.
Ikuga o te Faiga Palota Fakapitoa = talia
Kafai e auhia he 67% o tagata na palota mo te afifiga, ko te faiga malo e aloakia i he taimi e malilie kiei na malo o Tokelau ma Niuhila.
Kafai e 'ioe' te palota, e tatau ona iei he taimi mo Tokelau ke tapena mo te hihitemi fou.
I tua atu o he palota 'ioe', e manakomia e Niuhila ni nai mahina foki ke hui ai na tulafono e tatau ona hui ke aloakia ai te palota a Tokelau ma ke pahia ma haini te Maliliega Fakavaomalo e te Palemene.
Mo na malo e lua e iei na taimi i te fakahologa tau politiki e faigofie ai te fakatinoga o na galuega i lo ietahi taimi.
I Tokelau ietahi taimi e kikila foki ki te itu ki te tau ma femalagakiga.
Kua talia e te Malo o Niuhila te afifiga o te feagaiga. I te tulaga mahani kafai e hui te malo, e aloakia foki e kilatou na maliliega kua uma te fakatatia.
Ko te Ulu Fakatonu o Tokelau ko te Fakauluuluga o te Unite Fakapitoa. Ko te ofiha tenei o te Vakifafo o Niu Hila teia e gafa ma Tokelau ma Niue. Kafai kua fakaheai te tulaga kolone o Tokelau, e he toe iei he Ulu Fakatonu o Tokelau - ko te Fakauluuluga oi oti o te Unite Fakapitoa mo te Malo o Niu Hila.
Ikuga o te Faiga Palota Fakapitoa = e he talia
Kafai e he talia te afifiga o te feagaiga, e tumau pea ia Tokelau ma kolone.
E tumau pea te pule a Niuhila ki te malo o Tokelau e ve ona iei i te taimi nei kui atu i te Palemene pe ko te Kovana-Hili.
Ko Tokelau e he mafai ke fai hana filifiliga mo he faigamalo vagana ko ona tagata e palota ki he afifiga fakaptioa e ono fiafia ki ei.
Ko Tokelau e toe fai foki hana palota ite lumanaki ke onoono ai tona tulaga fakafaigamalo i te lumanaki.
Ko Tokelau e fakaauau te iei pea o hona Ulu Fakatonu (Administrator).
© 2007 Malo Tokelau. All rights reserved.
|