Ko te Vaka o Tokelau e Nofo Mulivaka e na Takitaki Fakaaganuku ma na Takitaki filifilia o Tokelau

 Ke tautali atu te Ulu o Tokelau, Aliki Faipule Siopili Perez, ki ni fakahalalauga mulinei a ni tuhitala e aofia ai na Ofiha Hīnia e tokalua e galulue i te Ofiha o Tokelau i Apia e fakamalōlō fakavaitaimi ke maea te hukehukega, ke toe fakamanatu ki latou e iei to latou initalehi ki te fakafaigāmalo a Niu Hila (NH) ma Tokelau mā pe vehea foki, i loto o te fakafaigāmalo tena, e atiake ai e Tokelau he faiga e tāoga mo tana faigāmalo fakaloto-i-fale.

“Tokelau ko he fenua nofo kolone e ō NH kamata mai i te 1926,” e lea ai te Huhuga a Perez.

“Ko he tūlaga, i lalo o he tulafono a Malo Kaufakatahi e tau ki te fakaheai o te nofo kolone e tāuhitonu ai ia NH ke atiake ia Tokelau ki he tulaga e ia mafaia ai fai hana filifiliga mo hana faigāmalo e fofou ia ki ei.

“Ko na filifiliga mahani o he faigāmalo a Malo Kaufakatahi e avanoa ko te Faigāmalo Fefiloi, Faigāmalo Tutokatahi, ma te Faigāmalo Pulepule Fakaloto-i-fale Atea - ko te vaega mulimuli ko te faigāmalo ia na filifili e te Atu Kuki ma Niue ite 1965 ma te Tauhaga 1974 e vē ona fakaholo atu."

Fakaauauga o te tala a te Huhuga a Perez, “I te Tuhigāigoa o te 2016 e toka 1,499 ia tagata nonofo i Tokelau – he aofaki taikole. Kae maihe te fakatāua, o na fenua e tolu ve ona tatou haofia, ko nā nuku iena e tolu mai te kāloā nae kikila lava e latou to latou lumanaki. Ko tona uiga ko te atiakega o te faigāmalo a Tokelau e fatu mai i na nuku e tolu ko te fakavae ia - ma kua manino ma māina ki ei ia NH nei.

“I te 50 tauhaga kua teka ko ō tatou takitaki nae talanoa ma NZ kui atu ini fakaliliu kupu. Kae maihe ko o tatou Takitaki nae he lauiloa, e vē ona iei nei, ki te mātuā lalolagi lahi. Ko te vaka nae fano ki Tokelau mai Hamoa fakafokotahi ite tolu mahina.

“Nei, ko te vaka fōu ‘Mataliki’, e fano ki Tokelau pe takilua vaiaho ma kua hīli atu te haogalemu fakatuhatuha ki na aho muamua. Nei ko te vaka kua 24 itula oioti e malaga ai ki te fenua muamua fakatuha ki te lua-ki-te-tolu aho nae iei” e tala e ia.

“Ka mātau lā ki te ata kua takua, e tāua ai ko Tokelau ke galūlūe fakafaigāpaaga ma NH ke tauhaofia e matou te malamalamaga o te mātuā lalolagi lahi. Ko he māinaga kua maualuga ai to matou mafai talanoa ite gagana Peletania ma kua makeke ai a matou fetufaakiga ma NH ietahi taimi. Kae vē lava ko ā matou mahani faiga fakaaganuku e fatu mai i ni natula fakakāiga te pulepulega, ietahi taimi, ko matou e fekehekehe inā fakamuamuaga. I he agaaga ko tona uiga ka fakatuha ki he mātauga fakaaganuku ko mātou e taumafai ki te mea e mafai e matou ke fakatautai ai ia faiva o pulepulega fakafaigāmalo fakaōnaponei. Mā i te fakauigaga fakaTokelau "he akoakoga e fua mai i ā matou fakatinoga"

“Ko te matou lukitau nei ma te hukehukega e hokotaga lahi lele ki te tāua o te pulepulega a Tokelau ko na faufautua kautū ke galulue i luga o na nuku.”

Ko tana fekau tāua na fakaiku ai, “E fokotahi te taki o te pulepulega e fakamalohia e au: ‘Ko na Takitaki te e pulepule ma faitonu ki na polihi; kae fautua na kaufaigaluega tautua'. Ko ietahi matakupu ko te fautuaga e he taliagia..

“Kae maihe, te mauāluga o te fakatāua ko na takitaki fakaaganuku ma na takitaki filifilia o Tokelau ke fakamautinoa kāfai lava, pe hēa lava te māfuāga, pe iei ni vaivaiga, pe ni etahi māfuāga, nā he takiga ia Tokelau e ni kaufaigaluega e taofi e latou na iloa ma na mafai fakaōnaponei ma nofo mulivaka ai e latou te vaka o Tokelau. Ko te mafuaga ia e tatau ai fakaauau a tatou talanoaga ma NH ini faiga e fakafealofani.” 

Mo ni etahi fakamatalaga fakafehokotaki ia: Mr Aukusitino Vitale (Faufautua a te Ulu) | Telefoni: +68520822 | Telefoni Fakaeva:+685 7703375 | Meli Uila: tino.vitale@nukunonu.org